Banić i Koić: Promjena na mrežnom jasenovačkom popisu od 7. listopada 2021. godine

Foto: Fah

Dana 7. listopada 2021. godine došlo je do nove promjene podataka na mrežnom popisu Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac. To je u zadnjih pet godina jubilarna 40 arhivirana promjena podataka na jasenovačkom popisu. Ova promjena bi se ukratko mogla opisati pjesmom Po lojtrici gor i dol. Jedan lažnjak je maknut s popisa i odmah je na popis stavljen novi lažnjak. Salih Resulović je maknut s popisa, a na popisu se pojavio Branko Gajanović.

Kod troje su mijenjani neki podatci, a kod još sedmero su kao novi izvori dodane izjave nepoznatog autorstva. Ukupni broj žrtava na mrežnom jasenovačkom popisu ostao je isti kao i prije 83.807. Bez budnog PATROL-a ovakve promjene nakon kojih broj navodnih žrtava ostaje isti prošle bi neprimjetno ispod radara.

Inače, nakon 6 godina ovo je prva promjena podataka u zadnjem kvartalu kalendarske godine. Ovo je bila druga promjena podataka u ovoj kalendarskoj godini, a kako su godišnje najčešće tri, ekipa iz jasenovačke močvare bi se morala malo više potruditi i opravdati svoje postojanje. Neka požure jer Neven i Prvoslav imaju nove padobrane, nosači „pancir-ćebeta“ su uvijek spremni, a parcela za desant je već kupljena.

Kao po lojtrici

Evo rezultata nešto detaljnije analize predmetne promjene podatka na mrežnom jasenovačkom popisu. Počnimo s novim, a stvarno starim znancem s jasenovačkog popisa. Prema nekakvoj izjavi (IZ=4-49/21) Branko Gajanović (1911., Vilusi, Mile) je stradao 1944. godine u Staroj Gradiški. Na mrežnom jasenovačkom popisu se nalazi i Mirko Gajanović (1914.*, Vilusi, Mile) također stradao u Staroj Gradiški 1944. godine. Kod njega je kao izvor dodana ista izjava kao i kod Branka Gajanovića.

Međutim, taj Mirko je prije prema podatcima iz napomena bio Branko (1911., Vilusi, Mile), a ime mu je promijenjeno na temelju jedne prethodne izjave. Ukratko, Branko je na temelju jedne izjave postao Mirko, a onda se na temelju druge izjave ponovo pojavio Branko, ali je na temelju te iste izjave na popisu ostao i Mirko. Tako se u dva poteza lažografom od jedne mogu kreirati dvije lažne žrtve. To je privremena „win-win“ situacija za apologete jasenovačkog mita.

S popisa je izbrisan Salih Resulović (1926., Zvornik, Nazif). Jedini izvor podataka je knjiga povijesno netočnog naslova Bošnjaci u jasenovačkom logoru. Naslov je povijesno netočan jer su se bosansko-hercegovački muslimani prozvali Bošnjacima-muslimanima, a kasnije samo Bošnjacima tek od 1990-ih.

Uglavnom, nakon brisanja Saliha na popisu su još uvijek dvojica Resulovića Abdulah i Nijaz kojima se otac također zove Nazif. Abdulah ili kako u izvorima piše Avdo je po izvornim podatcima iz jugokomunističkog popisa žrtava rata (SZSJ64) Srbin iz Sarajeva.

Umnažanja žrtava

U napomenama mrežnog jasenovačkog popisa su kod njega navedene čak tri različite godine smrti i dvije godine rođenja. Znači uglavnom se radi o nagađanjima ili manipulacijama. Uvidom u digitalnu inačicu jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64) postaje jasno zašto je Abdulah/Avdo u starijim inačicama bio Srbin i zašto se u četiri izvora podataka Abdulaha naziva Avdo.

Naime u L64 se nalazi Abdulah Resulović (1924., Sarajevo, Nazif), pravoslavni Srbin ubijen u Jasenovcu 15. rujna 1944. godine. Međutim, u L64 se nalazi i Avdo Resulović (1924., Sarajevo, Nazif), Musliman koji je također ubijen u Jasenovcu, ali 15. lipnja 1943. godine. Kako je ovdje jasno da se jedan prikazuje kao dvojica tako su ih radi očuvanja bar jednog na popisu kreatori mrežnog jasenovačkog popisa spojili u jednog.

Ova umnažanja žrtava su namjerna jer je isti slučaj i kod Nijaza Resulovića. On se u L64 također pojavljuje kao dvojica.

Jednom je Musliman iz Sarajeva koji je poginuo kao pripadnik komunističke paramilicije, tzv. partizana sredinom srpnja 1943. na planini Romaniji, a u drugom slučaju je Srbin iz Odžaka koji je živio u Sarajevu, a također je poginuo kao komunistički gerilac sredinom listopada 1943. godine u Rudom.

Znači u obje inačice nije stradao u Jasenovcu ili Staroj Gradiški. Inače na mrežnom jasenovačkom popisu jedini izvor podataka za Nijaza Resulovića je već spomenuta knjiga Bošnjaci u jasenovačkom logoru. Izgledno se radi o vrlo nepouzdanom izvoru podataka, a tu knjigu su brisanjem s popisa Saliha Resulovića indirektno kao nepouzdanu označili i djelatnici JUSP-a Jasenovac.

Upitnici i izjave

U predmetnim promjenama kod Mare Lasan je ime promijenjeno u Marija, a kod nje i kod Mije Lasana dodana je ista izjava novi izvor podataka. U digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64) nalazi se osmero Lasana, ali niti jedna Marija, Mara ili Mijo. Nitko od tih osmero Lasana iz L64 nije stradao u Jasenovcu ili Staroj Gradiški.

Mara/Marija i Mijo Lasan se kao jasenovačke žrtve pojavljuju tek u jugokomunističkom projektu Dotršćina iz 1980-ih. U dokumentima projekta „Dotršćina“ kao izvor podataka za Maru i Miju Lasana se navode Upitnici i kartoteka.

Upitnici su samo drugo ime za izjave. Upitnike kao izvore koriste i u JUSP-u Jasenovac (UP-), ali u zadnje vrijeme uglavnom se za povećanje popisa služe izjavama. Izjava je kao izvor dodana i kod Slavice Vulinec rođene 1911. u Novom Čiču, a stradale 1943. godine.

Međutim, ona se prema napomenama zove Slava Vukinac rođena 1902. godine u Lamiću, a stradala je 1944. godine. To su dvije potpuno različite žene. Da se radi o ozbiljnoj ustanovi, djelatnici JUSP-a Jasenovac koji žive na državnom proračunu morali bi provjeriti takve podatke i ne bi žonglirali izjavama koje se produciraju osam desetljeća nakon rata.

Hrvatice iz Konavala ubijene u Jasenovcu nakon rata

Kod Đure Perovića iz sela Dubravke u Konavlima ima nekoliko različitih podataka o godini rođenja, ali to je nebitno kad u napomenama piše da je „umro na putu iz logora“.

To znači da nije ubijen u logoru Jasenovac. Primjerice, na mrežnom jasenovačkom popisu kod Vlaha Perovića, također iz Dubravke u Konavlima, u napomenama se navodi „umro u Derventi nakon izlaska iz logora (…)“. Znači ako netko umre nakon puštanja iz Jasenovca, i dalje ga se lažno navodi kao jasenovačku žrtvu.

Čitaju li djelatnici JUSP-a Jasenovac uopće ono što piše u njihovom popisu? Kod Đurinih kćeri Pave i Stane Perović iz Konavala je kao izvor dodana ista izjava (IZ=4-52/21) kao i kod Đure. To je već treća izjava kojom se kod Pave i Stane mijenjaju podatci. Međutim, to ne mijenja činjenicu da su prema digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64) Pava i Stana Perović stradale u Jasenovcu 9. svibnja 1945. godine.

Znači, nisu ih mogli ubiti ustaše, već jugokomunistički egzekutori i to oni koje je J. B. Tito doveo u Jasenovac iz Srbije. Podatci su mijenjani i kod Nike Pušić (1896.*/1886., Dunave, Pavo), još jedne Hrvatice iz Konavala prema popisu stradale u Jasenovcu 1945. godine. Na popisu se koincidentno nalazi još jedna Nike Pušić (1888.*/1893.) iz istog sela, također ubijena u Jasenovcu 1945. godine.

Ubijene u vrijeme kad su u logoru već bile Brozove postrojbe iz Srbije

Glavna razlika u odnosu na imenjakinju je očevo ime Luka. To je jedna dvojba, ali glavni problem kod podataka o Hrvaticama iz Konavala navodno ubijenih od ustaša u Jasenovcu se kao i u slučaju prije spomenutih sestara Perović može vidjeti u digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata (L64). U rubrici „ggsm“ s nadnevcima smrti kod svih Pušića iz Konavala navodi se da su ubijeni 9. svibnja 1945. godine u Jasenovcu.

To znači da su i ove Hrvatice iz Konavala ubijene u vrijeme kad su u logoru već bile Brozove postrojbe iz Srbije. Ukratko, ako su Luce, Nike (Pavina), Nike (Lukina) i Stane Pušić stvarno stradale u Jasenovcu to znači da su žrtve jugokomunista, a ne ustaša. To su imena koja djelatnici JUSP-a Jasenovac mogu staviti na njihov budući uradak „Poimenični popis žrtava poslijeratnog komunističkog logora Jasenovac“.

———————-

* Dr. sc. Nikola Banić i dr. sc. Mladen Koić dvojica su široj hrvatskoj javnosti manje poznatih istraživača, inženjera računalstva, koji već dulje vrijeme upozoravaju na manjkavost, apsurdnost i manipulacije jasenovačkim popisom. Na Narod.hr redovito od 2015. objavljujemo analize Nikole Banića i M. Koića o nelogičnostima na mrežnom jasenovačkom popisu. Koristeći računalne programe usporedili su i službeni popis stradalih Memorijalnog centra JUSP Jasenovac s takvim popisima drugih logora te su otkrili da se osobe koje se vode kao stradali u Jasenovcu nalaze na popisu stradalih u logorima Auschwitz, Buchenwald i Dachau.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatskitjednik

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.