Berbić Lacko: Tomaševićeva jednakost – neka svi roditelji dobivaju jednako malo novaca

55 minuta berbić lacko

Tema razgovora Podcasta “55 minuta kod Željke Markić” bila je ogromna pobjeda Hrvatske udruge roditelja odgojitelja i udruge U ime obitelji u čiju je korist Visoki upravni sud odluku donio prošli utorak, 5. srpnja 2022. Ove su udruge, među ostalima, u siječnju ove godine u ime roditelja odgojitelja podnijeli zahtjev Visokom upravnom sudu da ocijeni zakonitost odluke gradonačelnika Tomaševića koji je de facto ukinuo mjeru roditelj odgojitelj za oko 5.800 zagrebačkih obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Uvjeti grada

Žene i muškarci koji su prihvatili ponudu Grada Zagreba te su od 2016. ulazili u ovu demografsku mjeru zadovoljili su uvjete koje je Grad postavio: da imaju troje ili više djece, da najmanje pet godina žive u gradu Zagrebu i da njihova djeca ne pohađaju vrtić sve do godinu dana prije upisa u školu. Većina žena koje su prihvatile status roditelja odgojitelja dale su otkaz na svojim radnim mjestima, procjenjujući da će se prihvaćanjem ponude Grada Zagreba bolje moći kroz određeno vremensko razdoblje brinuti o svojoj djeci, muževima, bolesnima, obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Predsjednik Udruge Obitelji 3plus: ‘Mjera dječjeg doplatka i pronatalitetnog dodatka ne bi trebale biti isključivo socijalna mjera’

> Lovrić: Upozorio sam Tomaševića da krši Statut Zagreba, zakone i Ustav retrogradnim ukidanjem mjere

> Zlatko Hasanbegović: Ukidanje mjere roditelj odgojitelj ideološki je nadahnuto

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga U ime obitelji jasno je poduprla pravo žene na izbor načina na koji će živjeti svoj život, argumentirajući da su sve majke i očevi koji ulažu svoje vrijeme, ljubav i novac u podizanje svoje djece iznimno korisni za cijelo društvo – jer djeca, ljudi su najveće bogatstvo svakog društva.

Prošlotjednom odlukom Visokog upravnog suda određeno je da gradonačelnik Tomašević djelovao protuzakonito i protuustavno kad je de facto ukinuo mjeru roditelj odgojitelj za aktualne korisnike, za više od 5 800 obitelji u gradu Zagrebu, koje se brinu o više od 20 000 djece.

Berbić Lacko: Upozoravali smo na štetu

Gošća Željke Markić bila je predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja Ana Marija Berbić Lacko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. Markić je istaknula: „Čini se fenomenalnim da je prvi put u svojoj povijesti Visoki upravni sud uzeo u obzir načelo koje smo mi u svojim zahtjevima kao predstavnici roditelja odgojitelja i kao građani podnijeli, a to je da su uvažili načelo razmjernosti, odnosno da je odluka gradonačelnika nezakonita, da se njome prebacio ogroman teret na korisnike mjere, na obitelji koje se brinu o tako velikom broju djece u Zagrebu.

Gđa Berbić Lacko se složila te iznijela bitne činjenice: „To je ono na što smo mi upozoravali još od 11. mjeseca 2021. g., pokušali smo to objasniti gradskoj vlasti, no jedva da smo dobili ikakve sastanke a oni su bili neproduktivni i nisu dolazili do srži toga što bi se dogodilo da 1. 5. stupi na snagu njihova odluka o de facto ukidanju mjere roditelj odgojitelj. Mi smo ih upozoravali na štetu koja bi nastala. Tu se ne radi samo pravnom dijelu nego tom subjektivnom, što s tim obiteljima, što s tom djecom.

Mi smo uspjeli dokazati Visokom upravnom sudu, kako su u ovom periodu bili upisi u gradske dječje vrtiće, da nema dovoljno mjesta za djecu zaposlenih roditelja, a kamoli djecu iz ove mjere. Naime roditelji odgojitelji brinu o oko 6.000 djece vrtićke dobi. Žalosno da gradska vlast nije htjela uzeti u obzir i tu činjenicu…“

Kompleksna mjera

Gđa Berbić Lacko priznaje da postoji prostor za unaprijeđenje same mjere roditelj odgojitelj:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Mjera je sama po sebi kompleksna, kad je uvođena trebala je biti bolje osmišljena, s obzirom da demografske mjere ili na lokalnoj ili nacionalnoj razini moraju biti kvalitetne i postavljene na dugi rok. O tome bi se dalo govoriti, ali to ne opravdava ovaj način g. Tomaševića niti pokušaj da se mjera, prebacivanjem najvećeg tereta na obitelji – jednostavno ukine. Demografske mjere ne trebaju biti podložna promjenama na političkoj razini, dolaze li lijevi, desni, centrala, te mjere trebaju biti fiksne, sigurne i stabilne.“

Dr. Markić uočava: „Nažalost, iako čestitamo Sudu na za Hrvatsku vrlo brzom donošenju odluke i prije toga privremene mjere, žao nam je da je Sud prihvatio tumačenja koja je dao Grad Zagreb o tome da mjera nije demografski učinkovita. Mislim da je tu Sud napravio i pogrešne korake u proceduri, jer nama kao podnositeljima zahtjeva da se ocijeni zakonitost Tomaševićeve odluke – nisu dopustili da sudjelujemo u savjetodavnim sastancima ili damo dodatne argumente u odnosu na tvrdnje Grada i drugih.

Struka je dokazala da je mjera roditelj odgojitelj izuzetno uspješna i da je u samo pet godina njezine primjene rođeno 500 više trećerođene djece nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju. To je 20 razreda sa 25 učenika, a to je ogromna promjena. To je 500 ljudi više koji će za 20 godina zarađivati novac za mirovine i zdravstveni sustav Hrvatske.“

> Berbić Lacko nakon odluke suda o RO: Postavlja se pitanje odgovornosti ove vlasti

Mogućnost izbora

„Mogli bismo reći „statistika je naša dika, što poželiš to naslika“, Grad se poslužio jednostavnom brojkom koja kaže da je bio prošle godine pad novorođene djece“, komentirala je gđa Berbić Lacko.

Dr. Markić je također naglasila:“Činjenica je da je ta mjera otvorila mogućnost izbora, proširila je opcije za one koji žele imati djecu ili više djece. Profesor Šterc je naveo da je oko ¼ roditelja odgojitelja imala određene vrste poteškoća u obitelji, bilo bolešću, bilo da su to samohrani roditelji u nepovoljnoj situaciji, žene koje su bile zlostavljane, pa su izašle iz zajednice u kojoj su se nalazile. Zanimljivo kako aktualna vlast koja stalno govori o izborima, o slobodama, to uopće ne uzima u obzir. Ono što je meni zanimljivo je da smo ovaj spor na Viskom upravnom sudu pokrenule mi, dvije udruge civilnog društva, koje se financiraju donacijama.

Mi obje volontiramo u tim udrugama, te sve ove žene koje smo vidjeli aktivne ovih proteklih osam mjeseci, su uz svoju obitelj i volontirale. A s druge smo strane imali ovu moćnu mašineriju koja je plaćena, svi ovi zastupnici su u svom radnom vremenu, s plaćama od 15.000 po prilici, izlazili i pričali bajke, neistine, da mi nemamo pravo. Mi smo
dokazali na sudu da imamo pravo, a da Tomašević nema. Dakle, ovo je jedna bitka gdje su oni u svom radnom vremenu na plaći koju im mi plaćamo kroz poreze i najviši prirez u Hrvatskoj, od 18%, tvrdili netočno i sada nikom ništa, kao da nema političke odgovornosti za to.“

Gradska vlast nije ništa poduzela

Gđa Berbić Lacko je predložila: „Ja sam za to da se prozovu poimence gradski zastupnici s pozicije koje su dizale ruke za nešto nezakonito. Iako smo mi pojedinačno dolazili do određenih zastupnika, s nekima smo imali mini sastanke i ukazivali da je odluka sporna i protuzakonita, oni su to ignorirali, a neki su čak rekli „vidjet ćemo“. Da ne kažemo da smo tijekom sjednica gradskih skupština upozoravali da se bliži taj termin 1.5., a nema kompenzacijskih mjera. Dakle, grad nije ništa poduzeo, niti ono što je obećao da bi olakšao, što je u medijima govorio da će pomoći tim obiteljima na način da se ispravi glavni problem – što nema dovoljno vrtićkih mjesta.“

Dr. Markić je naglasila: „Gospodin Tomašević i žene, koje se predstavljaju kao feministice, stalno tumačeda se one bore za prava žena, ali po ovome svemu se pokazalo da se one bore za prava onih žena koje žive onako kako one smatraju da treba. To je omalovažavanje žena koje su sa svojim obiteljima donijele odluku da je za njih najbolje koristiti ovu mjeru. Pa tko bi drugi o tome trebao odlučivati? I onda se kao Tomašević brine i bolje od njih zna što je u njihovom interesu. I njegove suradnice drugim ženama govore kako bi one trebale živjeti….“

Društveno vrijedan rad

Također, ističe što joj smeta: „U teoriji su ove žene iz Možemo, koje sebe proglašavaju feministkinjama, kao bore se za žensku samostalnost, govorile kako treba vrednovati ekonomski i na druge načine ogroman rad koji mi žene ulažemo u odgoj djece, u brigu o bolesnima u obitelji, u skrb o kući… A sad kad se nađemo u situaciji da konačno barem dio žena u Hrvatskoj može dobivati naknadu za taj društveno vrijedan rad – upravo samozvane feministkinje vrijeđaju i omalovažavaju žene koje su napravile takav izbor.“

Ana Marija Berbić Lacko ukazuje na to da je gradska vlast istovremeno govorila da mjeru ukida zbog brige za žene i djecu te da je to lažna briga.

Također, dr. Markić istaknula je žalosnu činjenicu: „Gospodin Tomašević je ukinuo mjeru za buduće korisnike ne uzimajući u obzir ono što je bio prijedlog na gradskoj skupštini – da  dopusti da u mjeru uđu još one žene koje su u Zagrebu u vrijeme ukidanja mjere roditelj odgojitelj već čekale treće ili daljnje dijete, planirajući ulazak u ovu demografsku mjeru. Dakle, odbio je omogućiti svim onim trudnicama koje nisu uspjele ući u mjeru radi toga što ju je on odmah nakon što je došao na vlast, nakon dva mjeseca, ukinuo.

Je li to način na koji se gradska vlast treba odnositi prema svojim sugrađankama? A upravo zbog toga što nisu bili pošteni prema tim ženama i majkama – sad imaju i toliko problema sa manjkom mjesta u jaslicama i vrtićima. Naime, broj roditelja koji ulaze u mjeru je rastao iz godine u godinu i njihov ulazak u mjeru prošle godine, oslobodio bi dio mjesta koje ove godine zauzimaju njihova djeca“.

> Berbić Lacko: Dolenec iznijela neistine – broj djece neupisane u vrtić oko 4000, a mogao je biti i 10.000

Smanjili sredstva za opremu novorođenčadi

Gđa Berbić Lacko o gradskoj vlasti primjećuje: „Oni su govorili da su za ravnopravniju raspodjelu sredstava na svu djecu u Zagrebu. To bi bilo u redu kad bi bilo izvedeno. Oni u stvari žele da svima bude jednako teško i da svi budu jednako siromašni. Smanjili su sredstva za opremu novorođenčeta na način da su sve zakinuli, i napravili uravnilovku koja je na štetu roditelja i novorođenčadi. Pa zašto nisu – ako im je do ravnomjerne raspodjele – ukupan iznos namijenjen za opremu za novorođenu djecu u prošloj godini, podijelili na svu djecu, pa svakom djetetu dodijelili 20 ili 30 000 HRK kroz prvih šest godina života? Oni su smanjili taj fond tako da su zakinuli sve koji su se odlučili za rađanje.“

Dr. Markić je zaključila da se pokazalo da su Tomašević i Možemo! u prva tri-četiri mjeseca na vlasti donijeli vrlo odlučne odluke protiv obitelji, protiv djece, smanjili su tu mjeru na potpuno neusporedivu za novorođenčad, ukinuli su mjeru za nove korisnike roditelja odgojitelja, ukinuli za aktualne korisnike de facto roditelja odgojitelja. A s druge strane, odluke o smeću, o Jakuševcu, o načinu zbrinjavanja otpada općenito, odluke o Holdingu, to je sve drugačije. Tu se vidi da je negativan fokus na obitelj i djecu.“

Objektivna šteta

Gđa Berbić Lacko primjećuje: „U zadnjih par dana oni ponavljaju da su izabrani da ukinu mjeru roditelj odgojitelj. Tvrde da su napravili anketu. A u stvari su za njih glasali i roditelji odgojitelji, odnosno oni koji su željeli promjene vezane za način upravljanja gradom, a oni su ih zakinuli.“

Dr. Markić postavlja pitanje: „Tomašević i Možemo su nanijeli objektivnu štetu, jesmo li se mi svi morali baviti zaustavljanjem njegove protuzakonite samovolje? Jesu li se roditelji odgojitelji morali pravno angažirati? Umjesto da smo osmišljavali bolje mjere, demografske ili bolje mjere za pomaganje obitelji? A to je tema kojom se apsolutno moramo pozabaviti – roditelji njegovatelji svoje djece i članova obitelj. Naime, ustanovili smo kad smo radili anketu da je dio roditelja koji koriste mjeru roditelj odgojitelj, da su u stvari roditelji koji su odustali od korištenja mjere njegovatelja, zbog mizernog iznosa koji primaju za njegovanje svoje bolesne djece.“

Berbić Lacko: Zastrašujući ideološki dio

Gđa Berbić Lacko je podsjetila da je gradska vlast nakon donošenja odluke koju je sada srušio Visoki upravni sud, javila krajem 12. mjeseca da bi htjela da joj se pomogne napraviti anketu kako bi analizirali uopće status roditelja odgojitelja. „Odbili smo ih“, ispričala je predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja. „Pa tko donosi odluke prije nego napravi analizu?“

Ana Marija Berbić Lacko uspoređuje: „Mi možemo usporediti ovaj model po kojem oni sada rade, da su oni došli na kormilo Titanika, udarili u santu leda koja predstavlja roditelje odgojitelje koji su dobili presudu na Sudu, ali Tomašević kao kormilar govori „Idemo dalje, muzika neka i dalje svira“, i mi smo mu i dalje u fokusu. To je zastrašujuće, taj ideološki dio. Postavlja se pitanje je li ovaj cirkus namjerno izazvan baš oko roditelja odgojitelja te primjećuje li netko da oni stavljaju svoje ljude u razne odbore vrtića i škola, s ciljem provođenja ideologije. Ne smijemo dopustiti da struje koje vladaju u Europi dođu na državnu razinu, jer one su u prvom redu kontra obitelji.“

Podrška

Zanimljivim dr. Markić smatra sljedeće: „Tomašević i Možemo ističu da su roditelji koji imaju više djece u Zagrebu mala skupina ljudi. Slažem se. Parovi koji imaju troje ili više djece su u odnosu na cjelokupno stanovništvo u generativnoj dobi mala skupina. Ali, istovremeno je to skupina koja daje najviše djece ovom društvu. Prema tome, mala skupina su i visokoobrazovani u Hrvatskoj. Ali nitko ne spori njihovu važnost. Mala skupina su i liječnici, profesori… u odnosu na cjelokupno stanovništvo, pa nitko ne spori njihovu važnost i doprinos cijelom društvu. Dakle, to što je neka skupina mala, ne znači da se ima pravo umanjivati njihov doprinos cijelom društvu. Upravo suprotno. Trebalo bi ju se podržavati.“

Prisutne su i optuže žena na raznim portalima, zloupotrebom pozicije moći, gdje su osobito žene iz Možemo!, napadale žene korisnice mjere tvrdeći da one sjede doma i ništa ne rade.

Gđa Berbić Lacko upozorava: „One su direktni krivci za ovu hajku koja se podigla na sve korisnike, prvenstveno korisnice mjere, jer ovo što se dešava prvenstveno na portalima je nedopustivo. Inicijativa je podnijela na policiju prijave, jer tu ima opasnih prijetnji a do toga nije smjelo doći. Naravno da niti jedna majka nije vrjednija od druge.“

Također naglašava: „To je demografska mjera, a ne socijalna. Naravno da je šaroliko društvo u ovoj mjeri. Ima imućnijih, manje imućnih, bolesnijih, zdravih itd., ima sigurno obitelji koje imaju veće financijske mogućnosti te im ovo dođe kao bonus, no mjera nije imala imovinsko ograničenje. Odnosno, kao demografska mjera je imala u fokusu djecu – tko ima troje i više djece u nju može ući bez obzira na imovinski status. Kao što je to slučaj i u nekim drugim državama.“

Neadekvatni prostori za vrtiće

Kad se govori o vrtićima, jedna od vatrogasnih mjera je ona dogradonačelnice Dolenec, kojom bi išla djecu smještati u mjesne zajednice.

Gđa Berbić Lacko je obišla jedan dio tih lokacija i zaključila: „Radi se o deset mjesnih odbora na istoku grada, za koje je ova gradska vlast našla način da prenamijeni u područne vrtiće. No, ono u kakvom su stanju, njihov okoliš, blizina ceste itd. ne daje adekvatan prostor.
Nedostatak vrtićkih mjesta je problem koji duže traje, ali to mora biti kvalitetno ispravljeno. Rješenje nije baš na vidiku. Postavlja se pitanje ima li grad radne snage koja će raditi na tome. Mi se zalažemo za to da se rade vrtići, ali ne na način pričajući laži o tome ili da se dijete stavlja u neadekvatan prostor.“

Dr. Markić ističe začuđujuće neistine koje su plasirane kroz dio medija, jedna od tih je da su korisnici ljudi koji su se doselili u Grad Zagreb samo kako bi dobili novac za mjeru, a ustvari kao uvjet za ulazak u ovu mjeru je da žive u Zagrebu barem pet godina.

Važnost mjera

Gđa Berbić Lacko ističe zašto je Mjera bila važna korisnicima: „Žene su čak i na bolje plaćenim poslovima ostavljale posao i ulazile u mjeru, dakle ipak je prevagnula mogućnost brinuti kroz neko vrijeme o svojoj djeci.”

Dr. Markić dodaje da je analiza koju su napravili pokazala da je udio visokoobrazovanih žena u ovoj mjeri veći nego što je na nacionalnoj razini udio visokoobrazovanih žena.

„Dakle, to pokazuje da je jedan dio žena odlučilo da bi radije bile kod kuće i uložile svoje vrijeme u svoju obitelj“, zaključuje dr. Markić o važnosti ove mjere za korisnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.