Ministar zdravstva Vili Beroš odbacio je u subotu optužbe Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) da propuste u sustavu pokušava svaliti na leđa obiteljskih doktora, istaknuvši da pacijenti na hitni prijam najčešće dolaze sami jer im njihovi liječnici nisu dostupni.
– Ne želim ulaziti u polemiku s vodstvom jedne udruge liječnika primarne zdravstvene zaštite koja često ne zastupa mišljenja većine obiteljskih liječnika koji savjesno i predano obavljaju svoj svakodnevni posao, stoji u Beroševom komentaru Hini.
Naglašava da je skrb o građanima obveza i odgovornost i Ministarstva zdravstva te ne može, kaže, ne reagirati kada mu pacijenti svakodnevno pišu i ukazuju na disfunkcionalnosti zdravstvenog sustava.
– Uz to, svakodnevno pratimo pojave kao što su preopterećenje hitnog prijema, da pacijenti najčešće sami dolaze jer im njihovi liječnici nisu dostupni. To se mora promijeniti, poručio je.
Ministar se ispričao svim obiteljskim liječnicima koji su se osjetili prozvanim i zahvalio im na podršci koju “nesebično” daju u suzbijanju epidemije.
– Ali radi naših građana uvijek ću reagirati prema svima koji ne rade i ne obavljaju zadovoljavajuće svoj posao bez obzira o kojim zdravstvenim radnicima se radi, bolnički ili primarni ili oni u javnom zdravstvu, poručio je Beroš.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u subotu je oštro osudila dio teksta u Nacrtu reformskih mjera koje je ministar Beroš predstavio na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.
Iz te udruge su u priopćenju, između ostalog, naveli da je Beroš kao “veliku disfunkcionalnost” u primarnoj zdravstvenoj zaštiti naveo “upućivanje nehitnih stanja u bolničke hitne” te “nedovoljan odaziv liječnika primarne” u mobilne timove za cijepljenje, optuživši ministra da je “u oba slučaja iznio potpunu laž”.
Prozvali su ga i da je “goleme” propuste u funkcioniranju zdravstvenog sustava “pokušao svaliti na leđa obiteljskih doktora”.
Iz KOHOM-a su upozorili da pacijenti samoinicijativno odlaze u hitnu službu zato što na pojedine dijagnostičke pretrage čekaju mjesecima, negdje i po šest mjeseci ili godinu dana, te smatraju da je to isključivo odgovornost aktualnog ministra i njegovih prethodnika jer nisu “uspjeli, znali ili htjeli smanjiti liste čekanja”, piše HRT.
