Andrej Plenković već punih osam godina, točnije od 19. listopada 2016. upravlja Hrvatskom s pozicije premijera. Njegove premijerske mandate neki će ocjenjivati pozitivno a drugi negativno, ovisno o oku promatrača. Nerealno velika fluktuacija ministara nešto je što je u organizacijskom smislu obilježilo, a na najnovijem primjeru Vilija Beroša vidimo da i još uvijek obilježava, Plenkovićevu premijersku eru.
Zbog različitih razloga “brod” zvan Vlada RH pod Plenkovićevim kapetanskim kormilom napustio je trideset i jedan ministar! Odlazili su zbog različitih razloga. Prvi su stradali Mostovi ministri odlukom premijera, neki su odlazili mirno u “običnim” rekonstrukcijama, većina zbog sumnje na nezakonita djela, a dvojica ministara uhićena su na dužnosti.
>Most: Zašto je Plenković donio različita Rješenja o razrješenju ministara, pozivajući se na istu ustavnu odredbu?
Sve je počelo s Mostovcima
Stranka Most, danas najveći HDZ-ov kritičar, nakon izbora 2016. sklopila je koaliciju s HDZ-om i formirala Vladu. Ona nije bila dugog vijeka, a njihovoj suradnji presudila je sjednica Vlade u travnju 2017. kad su Mostovi ministri glasali protiv ministra financija Zdravka Marića.
Plenković je zbog toga smijenio Vlahu Orepića, Antu Šprlju, Slavena Dobrovića i Ivana Kovačića te presložio Vladu sklapajući dogovor s dotad oporbenim HNS-om i nizom Bandićevih “žetončića”.
Stier otišao zbog koalicije s HNS-om
Od trideset i jednog ministra koji je odlazio iz Vlada RH predvođenih Plenkovićem jedino je Davor Ivo Stier otišao zbog političkog neslaganja.
Stier, tadašnji ministar vanjskih poslova, napustio je Vladu 2017. zbog neslaganja s koaliranjem s HNS-om, strankom nominalno suprotnog svjetonazora od HDZ-ovog.
>(VIDEO) Stier dao ostavku na mjesto ministra, ostaje saborski zastupnik i politički tajnik u HDZ-u: Nastavljam raditi na demokratizaciji stranke
Barišić, Dalić, Kuščević…
Mostovi ministri i Stier kao kolateralna žrtva raspada koalicije s Mostom pokrenuli su lavinu odlazaka ministara iz Plenkovićevog kabineta koja traje sve do danas.
Zbog raznih razloga, nerijetko povezanih sa sumnjama na korupciju i druga nezakonita djela odlazili su: Pavo Barišić, Martina Dalić, Marija Pejčinović Burić, Lovro Kuščević, Goran Marić, Gabriela Žalac, Tomislav Tolušić, Nada Murganić, Milan Kujundžić, Damir Krstičević, Marko Pavić, Gari Capelli, Dražen Bošnjaković, Blaženka Divjak, Predrag Štromar, Vesna Bedeković, Josip Aladrović, Nataša Tramišak, Zdravko Marić, Tomislav Ćorić, Davor Filipović, Ivan Paladina, Mario Banožić, Ivan Malenica.
>Plenković smijenio ministra Davora Filipovića: Evo što je dovelo do toga
Dvojica ministara uhićena na dužnosti
Odlasci ministara iz Vlade, a napose oni koji su se dogodili zbog sumnje u kaznena djela, bili su teški udarci za Andreja Plenkovića.
Mnogi od njih nakon ostavki našli su se pod udarom represivnog aparata te su nerijetko bivali uhićeni.
Kako bi skinuo dio tereta sa sebe i percepcijski smanjio pritisak na svoju vladu, Plenković se branio da se radi o ljudima koji više nisu dio njegovog tima. Obrana te vrste nije mu mogla pomoći u dva slučaja kada su ministri uhićivani dok su bili na dužnosti.
Dogodilo se to 2022. kad je uhićen ministar gospodarstva Darko Horvat i prije nekoliko dana kada je lišen slobode ministar zdravstva Vili Beroš.
Odgovornost Plenkovića
Posao ministara iznimno je zahtjevan i na duži rok iscrpljuje i one najotpornije. Stoga rotacije, ako su u prihvatljivoj mjeri, na tim važnim mjestima nisu neuobičajena pojava.
Ipak, preko trideset ministara koji su odlazili iz vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića višestruko premašuje normalne okvire.
Ako uzmemo u obzir da je dobar dio njih odlazio zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela, a neki su i uhićivani na dužnosti možemo zaključiti da se ne radi o izuzetku nego pravilu.
Porazna je to statistika za premijera Plenkovića čiji su “istančani radari na korupciju” ,kojima bi se trebao služiti prilikom izbora najbližih suradnika, očito zakazali.
