Nakon što su u pomoć zdravstvenim djelatnicima u borbi protiv koronavirusa samoinicijativno priskočili studenti medicine i mobilizirani umirovljeni liječnici, ministar zdravstva Vili Beroš sada je zatražio i pomoć srednjoškolaca. Naime, pisao je ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu i zamolio da se razmotri mogućnost da učenici završnih godina strukovnih medicinskih škola i studenti završnih godina preddiplomskih studija sestrinstva pomognu zdravstvenom sustavu.
Što srednjoškolci dobivaju – potvrdu prakse, novčanu naknadu?
Ti učenici, naime, u završnim godinama školovanja provode praksu u zdravstvenim ustanovama pa njihov angažman, koji prije svega obuhvaća ispomoć liječnicima i medicinskim sestrama, a ne liječenje bolesnika, ne bi ni po čemu bio sporan da je nakon slanja dopisa imalo jasnije tko bi takvu potencijalnu ispomoć srednjoškolaca trebao i mogao organizirati i što time srednjoškolci dobivaju – potvrdu prakse, novčanu naknadu?
– Tijekom proteklih desetak dana znatno se povećao broj bolesnika u zdravstvenim ustanovama. Kako bismo pravovremeno pripremili eventualne dodatne potrebe medicinskih sestara, molimo vas da razmotrite mogućnost uključivanja učenica/ učenika završne školske godine srednje strukovne škole za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre opće njege te završne godine sveučilišnog/stručnog preddiplomskog studija sestrinstva za pomoć u sustavu zdravstvene zaštite ako dođe do pogoršanja epidemiološke situacije tijekom pandemije COVID-19. Rad tijekom epidemije COVID-19 omogućio bi učenicima i studentima stjecanje kliničkih vještina – napisao je u svom dopisu Beroš prenosi Večernji list.
U Ministarstvu obrazovanja potvrđuju da su o Beroševoj inicijativi obavijestili sve medicinske srednje škole i povratno to javili Beroševu ministarstvu. Dakle, sada je na Berošu da kontaktira škole i iskoordinira ispomoć kako sve ne bi ostalo na promociji i ideji koja više dobro zvuči nego što je u praksi provediva jer bolnice su nepovjerljive i prema studentima, a kamoli učenicima. Ni angažman studenata nije masovan jer zdravstvene ustanove strahuju od proboja virusa u svoje redove pa i studente koriste manje negoli im je to potrebno.
Uostalom, ovakav poziv srednjoškolcima bio bi hvalevrijedan da se prije toga između ostalog mobiliziralo baš sve studente medicine čije bi se učenje, bez obzira na granu medicine kojom se bave, preselilo u ordinacije. Tako bi se udarilo na dvije strane – pomoglo bi se zdravstvenim radnicima u borbi s COVID-19, ali bi i mobilizirani studenti pomogli drugim bolnicama i ustanovama u osiguranju što bolje protočnosti kad je riječ o ostalim zdravstvenim potrebama ili barem u administraciji.
Poziv srednjoškolcima bio bi razumljiviji da se prije svega riješio problem onih koji su završili medicinske škole i fakultete, ali nisu uspjeli dobiti staž što je uvjet da se mogu zaposliti. Oni u sustavu doslovce stoje – i dalje su na čekanju i njihov se status ne rješava. Apsurd Beroševe ideje tim je veći kada je poznato da je upravo Medicinski fakultet u Zagrebu od 27. listopada obavijestio sve svoje studente da se predavanja i seminari iz svih predmeta, kao i vježbe na pretkliničkim predmetima, održavaju online umjesto u ordinacijama, dok se srednjoškolce poziva na angažman.
Osim toga, Beroševa ideja da se u zdravstveni sustav uključe srednjoškolci temelji se na dualnom obrazovanju koje u našim srednjim školama još nije zaživjelo u pravom obliku niti je definirano koja su prava i obveze učenika i poslodavaca kod kojih učenici dolaze na praksu. S druge strane, svaka je pomoć dobrodošla, no baš kao i u reformi obrazovnog sustava koja je godinama na čekanju, tako se i u ovom slučaju mora početi od temelja, a ne od krova. Ministar bi prije svega trebao riješiti problem mladih stručnjaka koji su završili školovanje, ali staž i zaposlenje još nisu dočekali jer je mjesta za stažiranje znatno manje nego što se upisuje studenata, piše Večernji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
