Bez gardijskih brigada ne bi bilo oslobođenja juga Hrvatske u Domovinskom ratu: ‘Žrtva agresije u kojoj je trebala nestati’

Foto: Snimka zaslona

Povodom proslave Dana općine Konavle te 25. godišnjice oslobođenja te općine u Domovinskom ratu u Domu kulture u Cavtatu je u petak navečer održan okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici postrojbi Hrvatske vojske koje su oslobodile jug Hrvatske, a tom je prigodom istaknut doprinos gardijskih brigada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić izjavio je tom prilikom kako se jug Hrvatske nije mogao osloboditi bez gardijskih brigada, što se 1992. godine dogodilo najprije u svibnju u jednom dijelu širega dubrovačkog područja, a potom u listopadu i u Konavlima.

“Hrvatska je bila žrtva agresije u kojoj je trebala nestati. Napad na šire dubrovačko područje je počeo 1. listopada 1991. i u Konavlima i u Slanome i Čepikućama. To je bila bezumna agresija. Zahvalni smo svim braniteljima, a posebno onima bez čije pomoći ne bismo oslobodili ovo područje. Posebno teške zadaće su imali 1. i 4 brigada. Ostvarili smo pobjedu bez mrlje, a o tome najviše trebaju govoriti oni koji su tu pobjedu i ostvarili”, izjavio je župan Dobroslavić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić rekao je kako je rat u Konavlima imao drukčije okolnosti u odnosu na druge krajeve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U Konavlima je došlo do prodora neprijateljskih postrojbi. Neprijatelju je trebalo 15 dana da dođe od Debelog brijega do Cavtata. Kod nas je velik broj ljudi ostao u hotelima i neprijatelj je ostao zatečen. Mislim da smo jedini teritorij gdje je dio branitelja ostao tijekom čitavog vremena okupacije okružen neprijateljem. Oni nisu dovoljno priznati. Konavle su razorene gotovo u potpunosti, ali smo se oporavili. Imali smo veliku pomoć države”, rekao je Lasić.

Lasić je podsjetio kako se upravo u Cavtatu pokušala uspostaviti marionetska država, nova Dubrovačka republika s Acom Apolonijem kao knezom.
“Oni i danas svojataju naše znanstvenike i pisce. Zato podržavam inicijativu župana Dobroslavića da se zračna luka u Čilipima nazove imenom Ruđera Boškovića”, zaključio je Lasić.

Pukovnik Eduard Čengija iz 163. brigade Hrvatske vojske Dubrovnik rekao je kako je na dubrovačkom području akcija oslobođenja vođena u dva ešalona.
‘U prvom su bile gardijske brigade, a u drugom rezervne, koje su zauzimale položaje kako bi se gardijske brigade mogle odmoriti. Stvaralo se povjerenje između postrojbi. Srce nam je bilo veliko kada je 2. gardijska brigada došla iz pravca Ivanice”, istaknuo je Čengija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Na 6. prosinca 1991. godine, kad se dogodio najteži napad na Dubrovnik, imali smo oko 900 vojnika ukupno, a najjače oružje bili su 120-milimetarski minobacači bez nišanske opreme. Bili smo u blokadi, ali smo imali prave ljude, a kad smo pripremali deblokadu, imali smo višestruko više oružja”, rekao je Čengija.

Na okruglom stolu su sudjelovali i general pukovnik Marijan Mareković iz 1. gardijske brigade (GBR) ‘Tigrovi’, satnik Krešimir Maretić iz 2. GBR ‘Gromovi’, brigadir Jozo Šerić iz 4. GBR ‘Pauci’, Ivo Simović-Crni iz satnije Konavle te Ilija Vučemilović Šimunović iz Udruge ratnih veterana 1. GBR ‘Tigrovi’ te dr. sc. Natko Martinić Jeričić iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.