U vrijeme desete godišnjice Referenduma o ustavnoj definiciji braka čini se kako se HDZ pod vodstvom Andreja Plenkovića našao na političkoj poziciji potpuno oprečnoj onoj koju je držao 01.12.2013.
Dana 01.12.2013. u Hrvatskoj je održan Referendum o ustavnoj definiciji braka, kad je hrvatskim građanima postavljeno pitanje: “Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?”
Možda će vas zanimati
1. prosinca 2013. - održan referendum o braku: Pobjeda građana nad političarima, njihovim udrugama i medijima
Hrvatski građani su javno, na najdemokratskiji način, unatoč protivljenju vlasti, iskazali svoje vrijednosti i stav o braku
Uz izlaznost od 37,90% hrvatski su građani, gotovo dvotrećinskom većinom od 65,87 %, na pitanje odgovorili potvrdno. Time su omogućili da u Ustav Republike Hrvatske bude unesena definicija: “Brak je životna zajednica žene i muškarca”.
Podsjetimo kakve su bile okolnosti u to doba, te u kakvom se političkom ozračju proveo referendum.
Otpor vlasti
Godine 2013. u Hrvatskoj je na vlasti bila lijeva, tzv. “Kukuriku”, koalicija, a Premijer je bio današnji Predsjednik Zoran Milanović, koji je možda najbolje sažeo stav u to doba vladajućih kad je, dan nakon objave rezultata referenduma, izjavio kako je ustavno, ‘referendum, na žalost, dopušten’, ali i kako će se brzo promijeniti Ustav i, ‘odrediti koje vrste referenduma su moguće’.
Tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović, bio je također nedvosmislen, kad je izjavio:
“Mislim da odredba o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca ne pripada u Ustav. Izići ću na referendum i glasovati protiv”.
Očigledno, referendumska inicijativa imala je protiv sebe, barem svjetonazorski, cjelokupnu tadašnju vlast, o pritisku medija i s vlašću povezanog nevladinog sektora da ni ne govorimo.
Možda će vas zanimati
Referendum o braku: 1.12.2013. građani pobijedili političare, njihove udruge i medije
Prije tri godine – 1.12.2013., 23 godine od osamostaljenja Republike Hrvatske održan je prvi narodni referendum – referendum koji su pokrenuli i omogućili samo građani.
Podrška HDZ-a referendumu
Međutim, tada najjača oporbena stranka, a danas vladajuća, stranka HDZ, inicijativu je podržala u drugom tjednu prikupljanja potpisa za održavanje referenduma. Nakon što je bilo jasno da je prikupljeno dovoljno potpisa za održavanje refernduma. Dovoljno je navesti par izjava čelnih ljudi HDZ iz tog doba.
Tadašnji predsjednik stranke, Tomislav Karamarko, izjavio je za Media servis, na pitanje kako će glasati na referendumu:
“Apsolutno ću izaći i zaokružit ću ‘da’. Ovo sve što sam rekao možda ne bih trebao govoriti. Ali,vidim da predsjednik Republike, gospođa Pusić… govore da će zaokružiti ‘ne’. Zašto ja onda ne bih rekao da ćemo mi, odnosno da ću ja zaokružiti ‘da’? I da, vjerujem da će naše biračko tijelo, koje je narodnjačko, koje je konzervativnog karaktera, također zaokružiti ‘da’.”
Na pitanje, hoće li Ustavni sud zaustaviti referendum, Vladimir Šeks je za 24sata TV bio izjavio:
“Ako Ustavni sud kaže da pitanje nije u skladu s Ustavom onda se sve prekida i nema referenduma. Ako ne. onda Sabor nema što drugo nego raspisati referendum. Teško si mogu zamisliti da Ustavni sud to odbije.” Dodao je pritom i, ‘kako za njega referendumsko pitanje nije sporno jer isto govori Opća deklaracija o pravima čovjeka i Europska konvencija o ljudskim pravima.”
Rezultate referenduma je u Europskom parlamentu tada, među ostalima, branio i današnji premijer Andrej Plenković.
Salto mortale HDZ-a
Međutim, može li se reći kako bi HDZ s Plenkovićem na čelu danas podržao neku novu, srodnu referendumsku inicijativu?
Ako je suditi po ažuriranom “Programu Hrvatske demokratske zajednice – HDZ I HRVATSKA U ČETVRTOM DESETLJEĆU SAMOSTALNOSTI”, donesenom 11. 06. 2022. godine, čini se kako bi odgovor morao biti: ne.
Naime, među točkama programa nailazimo i na onu koja se odnosi na političku orijentaciju HDZ-a spram obitelji, i čitamo:
“HDZ smatra obitelj temeljnom jedinicom društva, odnosno mjesto dobrobiti svih njezinih članova i primarnoga odgoja djece, prve društvene afirmacije te međugeneracijske solidarnosti. Taj stav proizlazi iz našeg kršćanskog i humanističkog opredjeljenja kao i dosadašnjih europskih i svjetskih iskustava. Poštujemo sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti.”
Očigledno, “sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti” ne uklapaju se dobro u ustavnu definiciju braka, donošenje koje je HDZ, kako smo vidjeli, 2013. podržao. Jer, ona sama po sebi isključuje sve oblike obiteljske zajednice osim jedne.
Dodajmo ovome i činjenicu da je Plenković, između ostalog, nakon medijskih napada i kritika radikalne ljevice povukao 2017. godine prijedlog stručne skupine koju je formirala HDZ-ova vlada – da se obitelj u Obiteljskom zakonu definira na sljedeći način: “U smislu ovog Zakona obitelj čine: majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive.”
Očito je Plenkovićev HDZ je napravio svojevrsni vrijednosni salto mortale, koji ga je danas bacio na poziciju dijametralno oprečnu onoj koju je zastupao 01.12.2013.
U tom smislu, teško je vjerovati kako ta stranka danas podržava one vrijednosne stavove koje je i stranka i njezino članstvo podržavala u vrijeme referenduma o braku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
