Primorsko-goranska županija kraj je koji odumire i koji struka već neko vrijeme naziva područjem “bijele smrti”. Upravo je tu najveća razlika između broja umrlih i rođenih, čak dvostruko veća u usporedbi, recimo, s tim podatkom za Zagreb ili Splitsko-dalmatinsku županiju.
Gradonačelnik grada Rijeke koja je središte županije, dugi niz godina je SDP-ov Vojko Obersnel. U gradonačelničkoj poziciji je od 2. ožujka 2000. godine. Na tu je funkciju do sada biran pet puta: 2000., 2001., 2005. 2009. kada je na prvim neposrednim izborima pobijedio u prvom krugu s 58,27 % osvojenih glasova te 2013. kada je ponovio taj uspjeh. 2017.godine osvojio je i 5. mandat pobjedivši Hrvoja Burića s 56% osvojenih glasova. obersnel je podsjetimo, bio i član Saveza komunista Jugoslavije od 1973., a od 1990. godine član SDp-a.
Županijom upravlja potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina. Od 2001. godine četiri puta biran je za župana Primorsko-goranske županije.
Iako su nadohvat ruke i skijalište i plaže, naziva ih se “predgrađem Zagreba”, opisuje urbanim krajem zemlje koji ima, kako kažu – i morje i gorje. Tu su divni otoci, poznata rivijera, turistički biser Opatija, zeleni Gorski kotar, a kao “centrala” tu je Rijeka, stanovnika je sve manje.
Razlika je to od čak 1646 više umrlih ljudi nego rođenih prošle godine u Primorsko-goranskoj županiji, više nego i u slavonskim županijama, čija se mladost posljednjih godina masovno seli. Dok su se na neki bizaran način oči i uši javnosti već naviknule na vijesti kako se Slavonija prazni, izgleda da je riječki kraj ostao u tome nekako nezamijećen. Možda tako jest u oku naroda, ali lokalni ljudi itekako svjedoče nazadovanju, odlascima i izostanku perspektive za kraj u koji se nekoć pak doseljavalo, prenosi Večernji list.
“Mladi ljudi, kad odu na školovanje, rijetko se vraćaju jer ne mogu ovdje dobiti posao s kvalifikacijama koje imaju. Novi pokazatelji su vam da sada naši mladi ljudi odlaze raditi u Sloveniju, koja im je na 30-ak kilometara. Nije najvažnija plaća, ali je jako bitna za život, no tu je još niz problema. Slovenci su evo otvorili Černomelj, oni nemaju centralizirani razvoj kao u Hrvatskoj, nego vode brigu da se ulaže i u ruralna područja. Kod nas se samo sazivaju rasprave, donose deklaracije, ali konkretne pomoći nema, grade se skakaonice s kojih nitko nikad nije skočio…”; kaže Dražen Mufić, gradonačelnik Vrbovskog, mjesta s oko pet tisuća stanovnika gdje su, dodaje, nizom mjera pokušali privući i zadržati stanovnike, subvencijom stanovanja i pomoći za novorođenčad.
“U Vrbovskom je najveći poduzetnik Grad Vrbovsko, onda odmah znate da nije dobro. U ovaj se kraj nekad dolazilo raditi dok je bila drvna industrija, ali što je nekad radilo 800 ljudi, sada radi njih 50. Kako su tvrtke propadale, tako nije bilo posla i sad ga nema ni za Gorane, a kamoli da netko dođe. I zato svi trendovi idu jednostavno u korist staračkih kućanstava”, opisuje Mufić.
Da u Primorsko-goranskoj županiji staračka kućanstva dominiraju, poznato je struci posebice posljednjih godina jer je Primorsko-goranska županija specifično stara županija.
Kako objašnjava izv. prof. dr. sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, ovo je stara županija u smislu udjela stanovništva treće životne dobi u ukupnoj populaciji, što znači s jedne strane da se životni vijek produljuje, ali i sa sobom povlači potrebu da se takvoj slici cijeli sustav prilagodi.
Godinama smo zemlja negativnog prirodnog prirasta, stara nacija i država iz koje mladi ljudi, ljudi reproduktivne dobi odlaze, uostalom iz koje odlaze i cijele obitelji. U Primorsko-goranskoj županiji sve je to još izraženije jer je u toj cijeloj županiji pozitivan prirodni prirast zabilježen tek u tri mjesta: Omišlju na Krku, Kostreni i Viškovu. Kojim god putem krenuli, više je ljudi umrlo nego ih se rodilo i u Crikvenici, na Cresu, u Opatiji, na Rabu te redom u svim goranskim općinama.
U Hrvatskoj općenito nastavljen je sada već ustaljen negativan trend i više ljudi umire nego što se rađa u svakom kutku zemlje. No, kako se ističe u izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “višegodišnji trend pada nataliteta, s povremenim oscilacijama, prisutan je u cijeloj Europi”. No uz Hrvatsku, i većina drugih mediteranskih zemalja poput Italije, Španjolske, Grčke i Portugala ima jednaku sliku. Na drugom kraju tablice, ali i karte Europe je Irska, kao zemlja s najvišom stopom nataliteta. I zemlja u kojoj su Hrvati već napravili svoju koloniju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
