Bivši prvi časnik o uzrocima potonuća broda Bourbon Rhode: ‘On nije niti građen za Atlantik’

Foto: Bourbon Offshore

Bivši prvi časnik Bourbon Rhodea objasnio je za Novi list kako je došlo do tragičnog potonuća broda pri čemu su poginula četvorica članova posade, a sedam ih je nestalo zajedno s hrvatskim zapovjednikom.

“Do tragedije Bourbon Rhodea došlo je u prvom redu zbog odluke da brod isplovi na putovanje preko Atlantika. Čak i da je bio u posve ispravnom stanju, taj brod nije bio građen za prekooceanska putovanja, a nakon godina provedenih u raspremi u Nigeriji, uslijed krize u off-shoreu i kompaniji Bourbon, tehnička ispravnost broda, svih uređaja i opreme bila je više nego upitna”, kaže umirovljeni pomorac koji je kao prvi časnik palube nekoliko godina radio upravo na Bourbon Rhodeu, potonulom prije nešto više od mjesec dana u olujnom nevremenu, usred Atlantskog oceana, pri čemu su poginula četvorica članova posade, a još sedam je nestalo, zajedno sa zapovjednikom Dinom Miškićem iz Šibenika.

Ova je havarija pokrenula veliku raspravu u stručnim krugovima u hrvatskom pomorstvu, u prvom redu zbog niza okolnosti koje bacaju sjenu sumnje na odluke kompanije, nažalost i samog zapovjednika Miškića, a još više na tehničku ispravnost broda, brodskog pogona, kao i komunikacijske opreme te opreme za spašavanje.

Tako i umirovljeni pomorac ozbiljno dovodi u pitanje stanje broda, te ističe kako vjeruje da će istrage koje će provesti francuske vlasti na Martiniku, Luksemburg kao zemlja zastave broda, te P&I klub kod kojeg je brod bio osiguran, rasvijetliti sve okolnosti ove havarije koja se, kako ističe, nije smjela dogoditi.

Sklon jakom valjanju

“Na tom sam brodu radio nekoliko godina, do 2012. godine, kada je već počela kriza koja je ozbiljno pogodila off-shore industriju i samu kompaniju Bourbon. Moram prije svega istaknuti da su, prije krize, uvjeti rada na kompaniji bili zaista dobri, od plaće do toga da je kompanija plaćala sve tečajeve, dnevnice, zdravstveno osiguranje i sve ostale troškove, u rangu s najboljim svjetskim brodarima. No to je bio brod čija je prvenstvena namjena bila “anchor handling”, odnosno pomoć u održavanju pozicija platformi u dubokom moru, kao i tankera prilikom ukrcaja goriva, sve to na nekoliko desetaka milja od obale. I to u tropskim morima i uvjetima kakvi vladaju u Nigeriji, a koji se nipošto ne mogu uspoređivati s uvjetima na moru prilikom prelaska Atlantika u sezoni tropskih ciklona. Brod jednostavno nije bio građen za takva putovanja, bio je sklon jakom valjanju ako su na moru bili iole veći valovi, a ni konstrukcijom ni veličinom nije jednostavno bio pogodan za prelaske oceana i dugačke navigacije. Tako da je prvi i glavni uzrok tragedije koja se, nažalost, dogodila, upravo to što je uopće isplovio, a pogotovo kad se već znalo da je na tom dijelu Atlantika nevrijeme”, kaže pomorac.

Prema njegovim saznanjima, brod Bourbon Rhode bio je godinama u raspremi u Nigeriji, nakon što je kompanija zbog krize privezala gotovo trećinu svoje flote.

“Nakon što je kompanija zapala u financijske probleme i brod završio u raspremi, vrlo je upitno koliko je i kako bio održavan. S priličnom sigurnošću mogu reći da je u tim okolnostima održavanje bilo loše ili nikakvo. A nakon godina na vezu, kada se ne koristi i bez održavanja, na brodu propada sve – trup, “makina”, brtve na poklopcima na palubi, o čemu svjedoče izjave preživjelih, kao i komunikacijska oprema i oprema za spašavanje.”

Pritisak kompanije

“U potrazi koja je odrađena prilično temeljito, iako je riječ o golemom prostoru, pronađena je jedna splav s trojicom preživjelih, kao i brza spasilačka brodica koju je more odnijelo s broda, vjerojatno prilikom potonuća. Nije pronađena niti jedna od tri preostale splavi, a nisu detektirani signali EPIRB-a (uređaj za radijsko pozicioniranje u slučaju opasnosti), niti SART-a (radarski transponder). EPIRB se je morao sam aktivirati prilikom potonuća, čak i da to nisu ručno učinili članovi posade. Jednako tako, SART uređaj se uzima sa sobom u splav prilikom napuštanja broda, no nije bilo ni njega ni splavi. Zašto? Vjerojatno zbog toga što je EPIRB bio ili neispravan ili nepropisno privezan za brod. To se, nažalost, u off shoreu često radi. EPIRB, splavi i druga oprema nepropisno se po lošem vremenu dodatno privezuju, što onemogućava njihovo aktiviranje u slučaju opasnosti, a sve zbog pritisaka kompanija, koje rade probleme ako more odnese bilo što od opreme”, ističe pomorac.

Bivši prvi časnik s Bourbon Rhodea kaže kako je prema do sad poznatim informacijama vrlo upitna bila i ispravnost komunikacijske opreme na brodu.

“Potpuno je nevjerojatno da zapovjednik nije koristio Inmarsat C, satelitski telefon ni radio da pošalje poziv upomoć. Bojim se da je veći dio te opreme također bio neispravan pa je nisu ni mogli koristiti. Vidjeli smo i da je more prodiralo, ne samo kroz otvore na palubi, čije brtve očito nisu bile ispravne, nego i kroz vodonepropusna vrata unutar trupa broda, iz krmenog dijela u strojarnicu. Zaista je u ovoj havariji previše pitanja bez odgovora i zbog toga istraga mora biti temeljita i opsežna, kako bi se utvrdilo što se sve točno događalo i tko je za smrt i nestanak kolega pomoraca odgovoran”, zaključuje pomorac.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Novi list