Bivši tajnik i dugogodišnji član IDS-a zagovara autonomiju Istre unutar Hrvatske i tvrdi: ‘Istra daje više u proračun nego što joj se vraća’

Foto: Snimka zaslona

Dijelu javnosti najpoznatiji po bespravnoj gradnji mola u Medulinu, rođeni Puljanin Edi Gobo dugogodišnji je član i bivši tajnik IDS-a, koji je tu funkciju obnašao čak 14 godina. U tom je razdoblju uspio dogurati na korak do izbacivanja iz stranke, a glavni je problem nastao kada je otvoreno pokazao ambiciju da se kandidira za jednu od čelnih funkcija u stranci. Za razliku od kolege Marka Martinčića, uspio je sačuvati stranačku iskaznicu, ali od tog vremena o vlastitoj stranci progovara s većom dozom kritičnosti od one na koju smo, kad je u pitanju stožerna istarska stranka, naviknuli, piše Glas Istre, koji donosi intervju s njime.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Ivan Hrstić: Dok lamentiramo o cijeni borbenih lovaca, Uljanik je u jednoj godini pojeo cijelu eskadrilu Baraka

S Gobom su razgovarali o temi koju najčešće ističe – autonomiji Istre, o ‘Istrijanstvu’, ali i o IDS-u, predsjedniku stranke i gradonačelniku Pule Borisu Miletiću, dogradonačelniku Robertu Cveku, Uljaniku…

Poznati ste po tome što se zalažete za autonomiju Istre odnosno, citirat ću jednu Vašu izjavu, “za Istru regiju u njezinim prirodnim granicama te za promptnu autonomiju unutar Hrvatske”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Kad je u pitanju autonomija, mene da netko probudi u pola noći uvijek imam na umu tri teme o kojima sam uvijek govorio na stranačkim skupovima i na Saboru. Prvo je Istra regija u prirodnim granicama. Drugo je autonomija Istre zajno ili odmah, i treće je Istrijanstvo. Po pitanju autonomije, IDS-u se uvijek prebacivalo želja za odcjepljenjem. Toga nikada nije bilo. Ja sam si prvi puta uzeo pravo da govorim o tome na Saboru IDS-a za 20. obljetnicu stranke. Kad sam govorio o tome, podignuo sam novčanik u zrak i kazao da nije stvar u fizičkom odcjepljenju, nego o želji da oni preko Učke maknu ruke od našeg takuina. Pitanje autonomije je za nas uvijek bilo funkcionalno pitanje. Imati mogućnost da odlučujemo o svojim resursima.

Dakle, uvijek unutar Hrvatske?

– Unutar postojećih granica, unutar Hrvatske. Ako se podsjetimo da je Istra u zadnjem stoljeću imala šest državnih stanja, to je za jednu malu regiju previše promjena. Te su promijene nosile promjenu identiteta i pokušaj promijene povijesti. Riječ autonomija se u Istri provlačila i ’43. do ’47, a onda i 1990. s IDS-om kao logičan nastavak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bi izgledala autonomna Istra? Kao što autonomiju vide Katalonci? Istrijani bi imali svoje putovnice i valutu?

– Ne. Iako smo se mi šalili sa štampanom kozom. Katalonija se sad bori za državu. Ja sam mnogo puta pričao pristojno na temu autonomije i što bi ona nama trebala nositi. Prije četiri godine je Hrvatski zavod za javne financije iznio podatak da Istra u principu u proračun godišnje uvijek daje 800 milijuna, a ja vjerujem da je to i milijarda kuna više nego što se vraća. Autonomna Istra bi raspolagala s velikim djelom tih sredstava. Time bismo dignuli standard za sve koji žive u Istri, počevši od školstva, zdravstva i brige za ljude treće životne dobi. Istra bi trebala upravljati svojim dobrima i novcem. To bi bio dobar primjer za cijelu Hrvatsku. Ono što je dobro za Istru pokazalo se dobro i za Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.