ECB u središtu pozornosti svih sudionika financijskih tržišta

Oči svih sudionika na globalnim financijskim tržištima uprte su u zasjedanje Europske središnje banke (ECB) na kojem bi središnja banka mogla učiniti najodvažniji potez u svojoj 16-godišnjoj povijesti – donijeti odluku o tiskanju novca i kupovinama državnih obveznica kako bi poduprla posustalo 19-člano gospodarstvo eurozone i rekordno nisku inflaciju, prenosi HRT.

Posljednjih dana, u ozračju takvih špekulacija, na europskim su tržištima dionica u očekivanju poticajnih mjera ključni burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u sedam godina. Na valutnim tržištima pritisci na jedinstvenu europsku valutu jačali su, spustivši njezin tečaj na najniže razine u posljednjih 11 godina prema dolaru a trenutno se kreće nešto ispod 1,16 dolara. Euro je skliznuo i prema drugim važnim svjetskim valutama, uključujući švicarski franak, japanski jen, dansku krunu itd.

Očekuje se odluka o programu kupnje državnih obveznica

Europska središnja banka (ECB) bi trebala najaviti program kupovine državnih obveznica te tako pribjeći svom posljednjem velikom alatu koji joj je još na raspolaganju da bi udahnula život gospodarstvu eurozone i obranila ga od prijeteće deflacije.

Globalna financijska tržišta imaju golema očekivanja od ECB-a vezana uz najavljeni program kvantitativnog monetarnog popuštanja odnosno tiskanja novca radi kupnje državnih obveznica, unatoč opoziciji njemačke Bundesbanke i zabrinutosti Berlina da bi to moglo potaknuti članice eurozone na trošenje a oslabiti njihova nastojanja da provode ekonomske reforme.

Reutersova anketa među trgovcima novcem u ponedjeljak je pokazala kako očekuju kako će ECB najaviti program kupnje obveznica vrijedan 600 milijardi eura, no također je pokazala i kako ne vjeruju da će to uspjeti potaknuti inflaciju u 19-članoj eurozoni. Stopa inflacije u eurozoni u prosincu lani bila je negativna: potrošačke cijene pale su u prosjeku za 0,2 posto, što je daleko od ECB-ove ciljane razine od nešto ispod 2 posto godišnje.

ECB je pred najtežom odlukom u svojoj 16. godišnjoj povijesti. Već je spustio kamatne stope u europskoj monetarnoj uniji na rekordno nisku razinu, pokrenuo je kupovinu imovine privatnog sektora te usmjerio na stotine milijardi eura u jeftine kredite prema bankama u nadi da će pojačati kreditiranje gospodarstva i stimulirati rast. Posljednja velika opcija koja je još ECB-u ostala na raspolaganju je kvantitativno monetarno popuštanje, politika koju već koriste Fed, Bank of Japan i Bank of England kako bi oživjele rast u svojim gospodarstvima nakon globalne financijske krize. Monetarni zakonodavci u eurozoni posljednjih mjeseci poručivali su da su odlučni spriječiti pojavu deflatorne spirale kakva već godinama iscrpljuje Japan, a njezina posljedica je slabi gospodarski rast, često prekidan recesijama.

Njemačka se više ne protivi

Talijanski premijer Matteo Renzi intenzivirao je pozive za promjenama smjera europske ekonomske politike. Ponovio je svoje učestale pozive da se promijeni fokus sa mjera štednje na mjere usmjerene gospodarskom rastu, istaknuvši kako u gospodarskom smislu Europa trenutno ne ide u pravom smjeru.

Kvantitativno ublažavanje izazvalo je snažne sumnje u Njemačkoj gdje mnogi kritičari strahuju da bi se time primoralo snažnija gospodarstva eurozone da preuzmu troškove slabijih članica uz uklanjanje pritisaka za strukturnim reformama. Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorava da bi države eurozone trebale ubrzati strukturne refome, poručivši kako sama monetarna politika nije učinkovita.

Izvor: narod.hr/hrt
Photo: fah