– Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u kolovozu 2023. u odnosu na kolovoz 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,8 posto, dok su u odnosu na srpanj 2023. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,6 posto – glasi prva rečenica današnjeg izvanrednog priopćenja Državnog zavoda za statistiku. Podaci DZS-a potvrda su da su zabrinjavajućih predviđanja kako je rast cijena u Hrvatskoj čak nastavio ubrzavati.
Naime, u srpnju je rast cijena iznosio vrlo visokih 7,3 posto, pa su krenuli komentari vlasti da se, ako ništa drugo, vidi da je inflacija počela usporavati. Ta argumentacija zanemaruje činjenicu da se srpanjski rast cijena nadogradio na lanjsku srpanjsku stopu inflacija od enormnih 12,3 posto, kao što se najnovija informacija o iznova ubrzanoj 7,8-postotnoj inflaciji iz kolovoza treba interpretirati kao nadogradnja na rast cijena u srpnju 2022. od čak 12,8 posto.
Hrvatsku, dakle, definitivno trese obnovljena inflacijska drama, koju se moglo iščitati još iz srpanjskih i kolovoških podataka o drastičnom rastu iznosa fiskalnih računa. Ministar financija Marko Primorac otkrio je u zadnjem intervjuu Jutarnjem listu kako su fiskalizirani računi u srpnju i prvom dijelu kolovoza rasli po impresivnoj stopi od 20-ak posto, što ukazuje na bujanje hrvatske turističke ekonomije.
>Ministre, pošto sladoled? Što nam je ‘afera kuglica’ koja drma Hrvatskom razotkrila
Međutim, sada se otvara pitanje treba li hrvatska poduzeti nacionalne mjere kojima će obuzdati rast cijena, ali ne administrativnim dekretima koji mogu ugroziti temeljene funkcije tržišta, nego odmjerenim mjerama ekonomskih politika, javlja Jutarnji list.
Posebno brine što u Hrvatskoj i dalje dramatično rastu cijene hrane i pića, što znači da su je standard siromašnijih kućanstava pod najtežim udarom: „Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 10,1 posto, za Usluge 7,8 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 7,4 post te za Energiju 4,3 posto“, piše u priopćenju DZS-a.
>Inflacija u Hrvatskoj u veljači 12 posto: Cijene hrane rasle za 17 posto
Inflacija u Hrvatskoj druga najviša u eurozoni
Prema podacima Eurostata, koji koristi tzv. HICP metodu inflacija je u Hrvatskoj druga najviša u eurozoni (iza slovačke inflacije) te iznosi čak 8,5 posto. Razlika u odnosu na podataka DZS-a je u tome što HICP meto mjeri i utjecaj nerezidenata (turista). Drugim riječima, uz Slovačku Hrvatska zasigurno trenutačno ima najveći problem s rastom cijena u eurozoni. Socijalne posljedice mogu biti teške i dugoročne. Zaseban je problem što ESB neće previše zanimati inflacija u maloj Hrvatskoj, nego će motriti trendove u drugim državama kad će donositi odluku treba li i dalje zaoštravati monetarnu politiku.
Izvor: narod.hr/Jutarnji list
