Ministar financija Zdravko Marić kalkulira s oko dvije do 2,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja od 2019. godine, a spašavanje dvaju kroničnih gubitaša, od kojih je Uljanik u privatnom vlasništvu, nadmašuje taj iznos i do tri puta, javlja Večernji list.
Na krilima smanjenja javnog duga Vlada je najavila uvođenje eura, no milijarde neplaniranih dugova Uljanika i Petrokemije pod upitnik dovode cijelu fiskalnu konsolidaciju te posredno pregovore o ulasku u eurozonu. Iako je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,2 posto u prvom kvartalu 2018. na godišnjoj razini, u čemu je Hrvatska rekorderka nakon Cipra i Irske, trendu ozbiljno prijeti spašavanje tih dvaju gubitaša.
Dugovi pulskog brodogradilišta procjenjuju se na oko tri milijarde kuna u prvoj fazi, s dodatnih dvije do tri milijarde za tek ugovorene brodove. Uljanik treba dovršiti ili sagraditi 17 brodova, a na svakome od njih će izgubiti desetke milijuna. Tvrtka više nema novca ni za dovršetak tih brodova, što znači da će sav financijski teret sjesti na središnji državni proračun Hrvatske, a nema novca ni za povrat sredstava riječkom 3. maju kojeg je vlasnik.
Proračunu visi i Petrokemija, čije obveze, među kojima je i sanacija fosfogipsa, na sebe preuzima država uoči prodaje, s efektom oko 1,3 milijarde kuna.
Zdravko Marić poreznoj reformi: ‘Vjerujem da ćete biti ugodno iznenađeni’
Kad se povuče crta, ispada da ministar financija Zdravko Marić kalkulira s oko 2 do 2,5 milijarde kuna rasterećenja od 2019. godine, a udar tih dviju kompanija, od kojih je jedna u privatnom vlasništvu, nadmašuje taj iznos i do tri puta. Konačni je efekt teško procijeniti jer se obujam dugova koji se prebacuju na teret poreznih obveznika još ne zna u cijelosti, kao ni dinamika prikazivanja u javnom dugu.
Dosadašnji pad duga ionako je na klimavim nogama; posljedica je rasta BDP-a, većih proračunskih prihoda, refinanciranja i tečaja, a ne štednje. Dug nije smanjen u apsolutnom iznosu; od ulaska u Europsku uniju dug opće države povećan je 45 milijardi, na 281 milijardu kuna. To jest oko 11 milijardi manje nego 2017., ali je na razini 2016.
S HNB-ovim upozorenjem na umu da dug raste na 85 posto uspori li rast, a tečaj deprecira po pet posto u iduće dvije godine, te Uljanikom i Petrokemijom u računici, bit će uspjeh ostane li nepromijenjen.
Odnedavno, vlasnik Uljanika je Danko Končar, a tvrtka je usko politički povezana s IDS-om čiji je kadar uglavnom i upravljao Uljanikom. Neki analitičari pretpostavljaju da Vlada gura sanaciju Uljanika kako bi pridobila IDS-ova tri zastupnika u Saboru, koji su nedavno kod glasovanja o Zakonu o najmu stanova, iako formalno oporba, glasovali za zakon i time nadomjestili glasove manjinaca koji su bili protiv.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.