Nakon tri i pol godine primjene Zakona o stečaju potrošača, koji je zamišljen kao mehanizam u kojem se blokirani građani u dogovoru s vjerovnicima rješavaju svojih dugova i nakon određenog vremena imaju čiste račune, pokazuje se da taj model koji je sličan onome u većini zemalja EU-a u Hrvatskoj nije prihvaćen i da blokirani građani nisu spremni rješavati svoje dugove, javlja Novi list.
Iako se u tom razdoblju broj blokiranih građana cijelo vrijeme kreće iznad 300 tisuća, a sada je gotovo dosegnuo 330 tisuća, dok su njihovi ukupni dugovi veći od 42 milijarde, pokušaj dogovora s vjerovnicima kroz izvansudski sporazum, što je institut koji svi građani mogu pokrenuti prije samog stečaja, zatražila su tek 962 građana.
To znači da je u 18 mjeseci tako svoje dugove, kroz dogovor s vjerovnicima, pokušalo riješiti oko 0,3 posto svih blokiranih u Hrvatskoj.
Prema podatcima Fine, dosad je izvansudski sporazum s vjerovnicima postiglo tek 15 građana, što znači da su se mimo suda kroz savjetovališta dogovorili o otplati ili oprostu duga.
No, i od tih 15 građana, tek je jedan uspio sklopiti sporazum sa svim vjerovnicima kojima je bio dužan, a iz Financijske agencije pred čijim su savjetovalištem sporazumi sklopljeni ističu da izvansudski sporazum sklopljen između potrošača i vjerovnika ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu te nema pravnog učinka na one vjerovnike koji ga nisu sklopili.
Podatci Fine otkrivaju nešto i o građanima koji su podnijeli zahtjev za izvansudsku nagodbu.
Učinila su to 962 građana u cijeloj Hrvatskoj čiji je ukupan dug gotovo 596 milijuna kuna, što znači da je njihov prosječan dug oko 620 tisuća kuna, što znači da se na taj potez nisu odlučili građani koji duguju desetak ili dvadesetak tisuća kuna. U Rijeci je zahtjev podnijelo 45 građana s ukupno prijavljenim obvezama od 14,2 milijuna kuna, što znači da su u prosjeku dužni više od 315 tisuća kuna. Ipak, najviše zahtjeva podneseno je u Zagrebu, čak 524, a ukupan dug je 257 milijuna kuna.
