Rat za pomoć INA-i najvećoj domaćoj kompaniji traje godinama. Od Račanove do Vlade Ive Sanadera i prodaje 25 posto dinica Mađarskom MOL-u dovodi nas do sadašnje upravljačke strukture ali i pravosudne drame. Naime Europski sud u Luksemburgu presudio je kako Mađarska mora izručiti Zsolta Hernadiya Hrvatskoj, no njegova odvjetnica kaže kako su mediji krivo protumačili presudu Europsko suda i da ona ne ulazi u meritum stvari. Hernandi se optužuje da je bivšem premijeru Sanaderu dao mito kako bi on prepustio upravljačka prava Mađarima. O ovoj temi za HRT su govorili odvjetnici Brankom Šerićem i Damirom Primorcem.
“Danas se vidi da su sud u Zagrebu i sudac Turudić napravili sve da se prisili Mađarsku ili neka drugu državu da izruči Hernadija”, kazao je odvjetnik Branko Šerić koji sumnja da će do izručenja zaista i doći. Slučaj bi mogao doći i pred Vijeće Europe i sav pravni aspekt će se staviti u drugi plan, a slučaj se svesti na diplomatske aktivnosti i svojevrsni diplomatski rat, smatra Šerić. Naglasio je kako problem izručenja Hernadija nije problem hrvatskog nego mađarskog pravosuđa. “Orbanova nomenklatura je tvrda u odnosima s Bruxellesom i mi u sudnici u Zagrebu Hernadija nećemo vdjeti“, naglasio je.
Damir Primorac je podsjetio da je sud EU-a jasno dao do znanja da je mađarska neosnovano odbila izvršenje europskog uhidbenog naloga (EUN) iz razloga što se postupak koji se vodio u Mađarskoj nije vodio protiv gospodina Hernadija nego protiv nepoznate osobe. “Postupak nije obustavljen protiv gospodina Hernadija nego protiv nepoznate osobe. Gospodin Hernadi je tu bio samo svjedok”. “Kad se to sve sagleda je jasno da iz onih razloga koje je navela Mađarska nije bilo nikakvih razloga niti osnove da se tu odbije izvršenje EUN-a”, dodao je. “Ovo je samo prva stepenica. EUN je i dalje na snazi. Ne samo u Mađarskoj, nego i u svim državama članicama EU-a. Hoće li gospodin Hernadi biti predan Hrvatskoj ili ne, prosuđivat će se na temelju okvirne odluke Vijeća Europe o EUN-u i na temelju toga Mađarska mora odlučiti hoće li odbiti ili eventualno prihvatiti izvršenje EUN-a. U svakom slučaju ta odluka mora biti obrazložena”, naglasio je.
“Važno je naglasiti da Mađarska ima određene rokove. To je rok od 60 dana ukoliko se osoba protivi predaji, plus dodatnih 30 dana, i u konačnici mora donijeti odgovarajuću odluku. Ukoliko RH vidi da Mađarska svjesno odugovlači to postupanje, tada sukladno i okvirnoj odluci i Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU-a, RH odnosno Ministarstvo pravosuđa ima mogućnost obratiti se najprije Eurojustu. To je jedno tijelo koje je osnovala EU radi bolje koordinacije između država članica EU-a. A u konačnici i Vijeću Europske Unije kako bi se ovo pitanje razmatralo pred svim državama članicama Eu-a”, rekao je. “Ovo je nešto novo. Ja ne pamtim da se nešto slično događalo. Ovo će biti jedan veliki test, kako za Hrvatsku, tako i za Mađarsku, jednako tako i za EU”, istaknuo je Primorac.
