Javni dug: Svaki stanovnik Hrvatske zadužen je za više od 67 tisuća kuna

Hrvatski javni dug raste brzinom od 443,66 kuna u sekundi i do kraja 2015. godine mogao bi dosegnuti kritičnu točku od 90 posto bruto domaćeg proizvoda, rečeno je u srijedu na predstavljanju prvog “Brojača javnoga duga” kojeg je osmislila Udruga poreznih obveznika Lipa.

Prema javnom dugu od 290 milijardi kuna, dodali su iz Udruge, ispada da je svaki stanovnik Hrvatske zadužen za više od 67 tisuća kuna, a svaka zaposlena osoba za više od 187 tisuća kuna.

Brojač u realnom vremenu pokazuje povećanje javnog duga, a u Zagrebu će bit postavljeno pet displeja na kojima će građani gledati kako dug raste. Osim toga, “Brojač javnog duga” bit će dostupan i na internetskim stranicama Lipe.

Na predstavljanju “Brojača javnoga duga” govorili su Vuk Vuković sa ZŠEM-a, Velimir Šonje iz Arhivanalitike te Davor Huić iz Lipe. Između ostaloga, istaknuli su kako bez gospodarskog rasta i uravnoteženih javnih financija nije moguće povećati standard života hrvatskih građana, stoga je nužno zaustaviti daljnji rast javnog duga kroz fiskalno odgovornu politiku, i tako obrnuti trendove koji Hrvatsku trenutno vode u neželjenom smjeru.

Politička bagra nas nije prestala zaduživati ni tokom krize – rast duga se ubrzao

Javni dug Hrvatske tokom krize, od 2008. godine, povećan je za gotovo 2,5 puta. Iako je u tom razdoblju gospodarstvo pretrpjelo težak udarac, izgubljen je veliki broj radnih mjesta, politika i ovisnici o proračunu pravili su se kao da se apsolutno ništa ne događa i javni dug povećali sa 122 milijarde kuna, na 285 milijardi kuna, koliko je zadnji službeni podatak iz svibnja ove godine.

To povećanje javnog duga dva i pol puta ostaje u nasljeđe hrvatskim poreznim obveznicima i gospodarstvu čija je konkurentnost zbog toga diskutabilna, a napredak upitan.

Hrvatska najzaduženija među tranzicijskim zemljama

Hrvatska je s javnim dugom od oko 85 posto BDP-a, koji će do kraja godine dosegnuti 90 posto, najzaduženija među tranzicijskim zemljama.

Nešto manji dug od Hrvatske imaju Slovenija, mađarska i Srbija. Vrlo ekonomski uspješne zemlje srednje i istočne Europe poput Poljske, Češke i Slovačke imaju daleko manji dug promatrano kao postotak BDP-a, dok je najmanje zadužena Estonija, čiji javni dug iznosi 11 posto BDP-a.