Čije je sve biste maknuo Milanović ili koga je sve izjednačio s diktatorom Titom?

Foto: Fah/Wikimedia (Fotomontaža: Narod.hr)

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nakon manje od mjesec dana od svoje inauguracije, maknuo je sve biste koje su krasile predvorje Predsjedničkih dvora na Pantovčaku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Političari koji dođu u posjet u Hrvatsku tako na Pantovčaku više neće vidjeti bistu kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, bl. Alojzija Stepinca, kao niti bistu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

> Milanović ne vraća Tita na Pantovčak, ali zato uklanja i sve ostale biste

> Tihomir Dujmović: ‘Nakon Josipovića dobili smo još jednog Titovog gardistu kao predsjednika države’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim

Čije je biste Milanović sve uklonio?

Nakon što je iz upotrebe izbacio svečane crvene odore Počasno-zaštitne bojne, sada je iz službene predsjedničke rezidencije odlučio ukloniti biste brojnih hrvatskih velikana i uglednika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović je uklonio s Pantovčaka bistu kralja Tomislava koji je poznat kao prvi hrvatski kralj i ujedinitelj Primorske s Panonskom Hrvatskom.

Uklonio je i bistu bana Ivana Mažuranića, hrvatskog pjesnika, jezikoslovca i političara koji je bio najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskoga narodnog preporoda.

Na Pantovčaku više neće biti niti Josipa Jurja Strossmayera, biskupa utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija. Nema niti Ante Starčevića koji je još za života nazvan je Ocem Domovine prepoznat kao politički vođa i glavni ideolog hrvatskog nacionalizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bista jedno god velikana hrvatske povijesti ubijenog u atentatu zbog svojih prohrvatskih stavova za vrijeme sjednice jugoslavenskog parlamenta u Beogradu, Stjepana Radića također odlazi u povijest.

Uklonjena je i bista bl. Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao brojne progonjene te nakon dolaska komunista na vlast, odbio odvojiti Katoličku Crkve u Hrvatskoj od Vatikana.

Milanović je uklonio i bistu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana čije je poprsje u predvorje Ureda predsjednika stiglo zadnje, 2015. godine u povodu obilježavanja prve godine mandata bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

S obzirom na to da je predsjednik odlučio maknuti sve biste, to znači da je odlučio kako neće vraćati bistu jugoslavenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita čiju je bistu iz rezidencije predsjednika maknula je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2015. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, da bisti komunističkog diktatora Josipa Broza Tita nije mjesto na Pantovčaku ili da treba ostati u Muzeju Hrvatskog zagorja, gdje se sada nalazi, poručilo je gotovo 62 posto ispitanika u nedavnom istraživanju CRO Demoskopa.

Što će biti s uklonjenim bistama?

Strossmayerova bista bit će vraćena Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koja je njezin vlasnik, dok će ostale biste, inače u vlasništvu Ureda do daljnjega biti spremljene na Pantovčaku.

“S muzejima i drugim kulturnim institucijama razgovarat će se o mogućnosti da im se biste ustupe, odnosno posude kako bi bile izložene i dostupne javnosti”, rekli su iz Ureda predsjednika.

“Ubojstvo ljudi nije dovršeno ako im ne ubijete simbole. Ukratko, sve simbole hrvatskog identiteta i državnosti Milanović je ponizio ili iskarikirao u ime samoproglašene “naprednosti i modernosti”, što je drugi naziv, u ovom slučaju, za barbarstvo, jer samo barbari ruše simbole kako im ćefne.”, istaknuo je nakon inauguracije Ivica Šola u svojoj kolumni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.