Igmanska inicijativa osnovana je 2000. godine u Zagrebu kada se okupilo preko 100 nevladinih organizacija iz zemalja koje su ratificirale Daytonski sporazum, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i ondašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Formalno, ova inicijativa osnovana je radi normalizacije odnosa između zemalja odnosno naroda koji su prihvatili Daytonski sporazum 1995. godine. Osnivači su Centar za regionalizam iz Novog Sada, Forum za demokratsku alternativu iz Sarajeva te Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba, dok će nevladine organizacije iz SAD-a pod nazivom Kuća slobode gotovo u cijelosti financirati rad ove organizacije.
Kako do danas nisu ispunjene sve točke Daytonskog sporazuma, ova organizacija se danas ne bavi isključivo pomirenjem među narodima već i kako kažu na svojoj stranici “prioritetnim problemima”. Tako navode da su neki od preduvjeta za članstvo u EU stabilne institucije, garantirana demokracija, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava manjina i pomirenje. “Nevladine udruge u ovim područjima ključne su za postignuće ovih ciljeva“, ističu na službenoj stranici.
Danas Igmanska inicijativa broji preko 140 nevladinih udruga iz Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore, a financira ju između ostalih Europska komisija, Otvoreno društvo Georgea Sorosa, Zaklada braće Rockefeller, njemačke Zaklade Konrad Adenauer i Friedrich Ebert, veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske i drugi.
>Višnja Starešina: Je li vrijeme za Oluju protiv institucionalne okupacije?
Unatoč obilnim donacijama iz jakih nevladinih organizacija, Igmanska inicijativa nije često prisutna u hrvatskim medijima posljednjih godina, s izuzetkom 2015. godine kada su preko Novosti SNV-a Milorada Pupovca poslali apel za otvaranjem granice između Hrvatske i Srbije, jer su bile privremeno zatvorene zbog velike migrantske krize. Tada su priopćenje potpisali Vehid Šehić, Branko Lukovac, Zoran Pusić i Aleksandar Popov.
Godine 2016. mediji su prenijeli govor posljednjeg ministra vanjskih poslova Jugoslavije Budimira Lončara na konferenciji Igmanske inicijative u Beogradu, gdje je ustvrdio: “Između Beograda i Zagreba otvorila se nova faza u odnosima koja znači prihvaćanje i uzajamno poštivanje integriteta i suvereniteta”.
Igmanska inicijativa pojavljuje se u hrvatskim medijima i 2019. godine kada su se njeni članovi okupili na Fruškoj gori, odakle su ustvrdili: “Fašizam se otvoreno kezi, nisu isto Bleiburg i Jasenovac“.
Uz obilne donacije, impresivan je i popis sudionika Igmanske inicijative, među kojima su se našli bivši i sadašnji hrvatski ministri, diplomati, članovi nevladinih organizacija i institucija iz Hrvatske.
Sudionici Igmanske inicijative između ostalih su današnji ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović koji je tada bio privremeni otpravnik poslova MVP RH u Beogradu, veleposlanik u Belgiji Joško Paro, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, njen brat u ime GOLJP-a Zoran Pusić, Vesna Teršelič, bivša ministrica kulture Andrea Zlatar, predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak, bivši ministar financija Mato Crkvenac, predstavnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin, odvjetnik Čedo Prodanović, današnji član Nadzornog odbora Jutarnjeg lista Gvozden Flego, novinarka Jelena Lovrić, bivši predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, bivši veleposlanik u Francuskoj Ivo Goldstein, aktivist i jedan od osnivača HHO-a i HSLS-a Danijel Ivin, pisac Igor Mandić, bivši izvršni direktor zatvorenog Instituta otvorenog društva Georgea Sorosa u Hrvatskoj Srđan Dvornik i drugi.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.