Hrvatska vatrogasna zajednica objavila je da je od početka godine do danas opožareno 20.907 hektara površine. U odnosu na 2023. to je povećanje od čak 430 posto. Povećanje je zabilježeno u većini kategorija osim u broju stradalih osoba i požara na objektima (8 % manje nego lani).
Vatrogasci su u kolovozu tjednima nadljudskim snagama gasili požare i sprečavali širenje u naseljena mjesta, štiteći živote i imovinu, o čemu svjedoče i brojke. U tom je razdoblju angažirano 557 postrojbi, 2837 vatrogasaca te 1011 vozila. Zabilježen je 981 požar, dakle prosječno čak 49 požara po danu, a od toga je bio 681 požar otvorenog prostora, što je u prosjeku 34 požara po danu, a požara raslinja 252 (prosječno 13 požara raslinja po danu). Opožareno je 7709,8 hektara, što je 385 hektara po danu, piše Večernji list.
25.052 intervencije
“Od 1. siječnja do 14. kolovoza zabilježene su 25.052 intervencije, od čega 7265 zbog požara, a ostalo su tehničke i intervencije s akcidentima – 17.787. Dakle, od ukupnog broja vatrogasnih intervencija, samo 29 posto su požarne intervencije”, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
>Vatrogasci u Hrvatskoj: Koliko ih je, kakve su im plaće i kakvom opremom barataju?
Pohvalio je angažman svih vatrogasnih snaga u ovoj požarnoj sezoni, čijom su požrtvovnošću spriječene puno veće štete.
Noć na 1. kolovoza bila je jedna od najtežih posljednjih sezona na požarištima u Dalmaciji: u roku od 24 sata planula su 32 požara. Noć je na terenu provelo 755 vatrogasaca i snage iz cijele Hrvatske. No sve što Hrvatska vatrogasna zajednica ima – 2959 profesionalnih vatrogasaca u JVP-ima i DVD-ima, gotovo 35 tisuća dobrovoljnih vatrogasaca, 45 tisuća veterana u pričuvi, 15 tisuća članova vatrogasnog podmlatka i još toliko u vatrogasnoj mladeži, četiri kanadera (peti koji Hrvatska posjeduje služi za rezervne dijelove), šest air tractora i dron Orbiter za nadzor – nije bilo dovoljno da se pokrije vatrena noć. Samo u kolovozu je dosad u gašenju angažirano 2837 vatrogasaca, 557 postrojbi s 1011 vozila.
>Pogledajte kako izgleda opožareno područje Parka prirode Biokovo
Od početka godine do 19. kolovoza zabilježeno je 4300 požara na otvorenom prostoru, što je 26 posto više nego prethodne godine. Zabilježena su 2697 požara raslinja, što je povećanje od 36 posto. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog centra, prema kojima je u ovoj godini smrtno stradalo 11 osoba, 26 posto manje nego lani, dok je ukupno u požarima ozlijeđeno 98 osoba, od čega 20 vatrogasaca, što je tri posto manje nego lani.
Zračne su snage u navedenom razdoblju djelovale 77 puta, što je povećanje od 266 posto, a jedan je kanader bio angažiran i u sklopu međunarodnih aktivnosti u Sjevernoj Makedoniji.
Hrvatska prelazi u suptropsku klimu
Ogroman porast opožarenih površina otvara mnogobrojna pitanja o promjeni sustava protupožarne obrane. Rizik od šumskih požara proširio se na područja koja prije nisu bila izložena, daleko izvan mediteranske regije. To uzrokuje ogromne društvene, ekološke, klimatske i ekonomske gubitke diljem Europe.
“Sve je veći broj požara, rast će i u budućnosti, a opožarena područja postaju bojom sve tamnija i upijaju više sunčeva zračenja pa su zato još podložnija novim požarima. Nadalje, opožarena područja su tereni bez vlage, s čestim sušama, a kad padne kiša, dolazi do erozije. Takva područja nemaju prirodnu hrapavost i zemlja ne može upiti padaline. To više nije prirodno tlo”, objašnjava klimatolog Branko Grisogono.
>Veliki požar kod Zemunika potpalio nekadašnji SDSS-ov vijećnik; prijeti mu 10 godina zatvora
Možemo govoriti i o ekocidu te o golemoj šteti za turističku zemlju kao što je Hrvatska, problem se mora rješavati na više razina, trebamo uključiti stručnjake iz raznih područja, a ne politički podobne ljude kakvih je previše u sustavu, dodaje stručnjak za klimu. Ogroman porast opožarenih površina znači i smanjenje obradivih površina.
>Vatrogasci se i dalje bore s požarima u Dalmaciji: Objavljena i snimka iz kanadera
“Polako ljeti prelazimo u suptropsku klimu i moramo se prilagoditi. Važno je da podržimo našu vatrogasnu zajednicu, policiju i vojsku, dronovima treba izviđati maksimalno, uključiti satelitska mjerenja, sve što je dostupno, moramo se naučiti na nove smjerove i mijenjati navike te voditi računa o prevenciji. Nedovoljno se mijenja svijest naših građana”, upozorava Grisogono.
Pola Hrvatske u ‘crvenom’
Dodatni je problem i nedostatak kadra, mladi ljudi ne žele za male naknade gasiti požare.
“Po čovjeku mjesečno imamo 920 do 930 eura, imamo lošu demografsku sliku i ona će iz godine u godinu biti lošija. Moramo naći rješenje i za uređenje šuma i šumskih puteva jer ovo u što mi ulazimo nisu šume, o su džungle i prašume”, otvoreno je kazao zapovjednik šibensko-kninske vatrogasne postrojbe Darko Dukić.
Klimatske promjene čine šumske požare sve češćima, a oni sve više pogađaju područja koja se u prošlosti nisu smatrala podložnim požarima, navodi i Europska komisija u izvješću o europskoj procjeni klimatskih rizika objavljenom u ožujku. 2023. godine izgorjelo je više od pola milijuna hektara, što je površina dvostruko veća od Luksemburga, a godinu dana ranije u EU je planulo gotovo 900.000 hektara zemlje – površina veličine Cipra. Europska komisija u procjeni rizika od klimatskih promjena objavljuje i kartu opožarenih područja, a na njoj je crvenim točkama prekriveno gotovo pola Hrvatske, posebno Dalmacija i njezino zaleđe, ali su one rasprostranjene i u dijelu unutrašnjosti, ugrubo od Dalmacije pa sve do Karlovca. Očekuje se da će se linija požara pomicati prema sjeveru iz sezone u sezonu.
