Kako se približava Svih Svetih, blagdan uoči kojeg građani više kupuju prigodno cvijeće, mnogi se žale da je i ono poskupljelo, čak 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Cvjećari objašnjavaju da je to zbog toga što je povećana cijena ulaznih troškova – poput sjemena, goriva i transporta.
Vlasnica OPG-a i cvjećarsko-aranžerskog obrta Marija Volarić kaže da je, primjerice, velika multiflora lani na Zelenoj tržnici stajala 20 kuna, a ove godine je 25 kuna. No, cvijeće poput anthuriuma skuplje je i do 40 posto, objavio je HRT.
Prvu klasu rezane krizanteme lani je prodavala po 10 kuna, ove godine po 12, ali je druga klasa i dalje ostala na 9 do 10 kuna.
Problem je i u slabo opremljenim zelenim tržnicama, te u nedostatku radnika.
PDV na krizantemu 25 posto
Po procijeni Marije Volarić, Hrvatska vlastitom proizvodnjom pokriva 20 posto prodanog cvijeća, ali država cvjećare i proizvođače cvijeća slabo subvencionira.
Vlada je smanjila PDV na pet posto samo proizvođačima proljetnica i sadnica, dok na njezinu krizantemu i dalje ide 25 posto.
> Više cijene usluga obrtnika: ‘Sve što koristimo poskupjelo je već 50 posto’
> Blagdan Svih svetih: U Zagrebu od subote posebna regulacija prometa
> Vatrogasci savjetuju: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan
– Žalosno je da me tretiraju jednako kao i uvoznika koji samo kupi i preproda cvijeće, kaže Volarić.
Ipak, narudžbe su ostale na razni prošle godine.
– Navike ljudi na cvijeće se nisu promijenile, uživaju u njemu, poslije korone kao da ga još više cijene i vole, primijetila je.
Smatra da se unatoč odličnim uvjetima za proizvodnju hrvatski cvjećari boje preuzeti rizik da uzmu novac iz EU fondova i podignu plastenike.
Loše zakonsko rješenje
Osim toga, loše je i zakonsko rješenje po kojem njezina djeca ne smiju pomagati u obiteljskom gospodarstvu ako nisu prijavljena na istoj adresi.
Djeca danas rijetko žive s roditeljima, a u slučaju da budu uhvaćeni u radu bez markice vlasnici će biti kažnjeni, rekla je Volarić.
Upraviteljica zadruge “Varaždinski cvijet” Ivana Matijašec kaže da se devet OPG-ova okupljenih u zadrugu još oporavlja od olujnog nevremena u svibnju.
Kupnja u zadnji tren
Potrudili su se da se to ne osjeti na tržištu, obnovili su najnužnije za jesensku proizvodnju, ali još čekaju na pomoć od županije i države.
Jedna od prodavačica kaže da prodaja ide slabije nego lani, no kako se dosta ljudi odlučuje na kupnju zadnji dan tek očekuje bolju prodaju.
U Hrvatskoj oko 2000 proizvođača cvijeća, uzgaja se na 300 hektara
Po podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj ima oko 2000 proizvođača cvijeća, a ta je djelatnost poput druge poljoprivredne proizvodnje u protekle dvije godine na udaru zbog rasta cijena energenata, repromaterijala i transporta.
Uz to, nepovoljno utječu klimatske promjene jer su zbog oluja i vremenskih nepogoda na području Sjeverne Hrvatske površine pod cvijećem jako nastradale.
U Hrvatskoj se cvijeće i ukrasno bilje, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini uzgajalo na površini od 300 hektara, od čega na kontinentalni dio otpada 223, a jadranski 77.
Vrijednost domaće proizvodnje čini tek 0,5 posto one u EU, zbog čega smo usmjereni na uvoz.
Kada je riječ o proizvodnji cvijeća u sustavu potpora, podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi pokazuju da se tim uzgojem u 2020. bavilo 346 gospodarstava na gotovo 70 hektara.
Proizvodnja rezanog cvijeća u Hrvatskoj uglavnom je sezonskog karaktera, nešto se odvija u plasteničkim uvjetima, a otežavajuće je to što se ne dobivaju potpore.
Rezano cvijeće se u svijetu danas proizvodi pod izrazito konkurentskim uvjetima, u globalnoj trgovini povećava se potrošnja zbog porasta prodaje u supermarketima, a sve veći udjel u trgovini cvijeća uzima i e-trgovina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
