Dan antifašističke borbe – zašto ga slavimo kao državni praznik?

Foto: fah

Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik u Republici Hrvatskoj od 1991. godine. Spomen je to na dan 22. lipnja 1941. godine kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u šumi Brezovica pokraj Siska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca sastala se u obližnjoj šumi Brezovici gdje je formirala Prvi sisački partizanski odred. U odredu je bilo 77 partizana, a na isti dan kad je odred osnovan, Njemačka je pod Hitlerovom palicom napala Sovjetski savez.

Svake godine 22. lipnja visoki državni dužnosnici posjećuju spomen-park Brezovicu kako bi položili vijence i održali govor u spomen na dan osnivanja prvog partizanskog odreda.

> Povjesničarka Vlatka Vukelić: ‘Istražili smo drugu stranu 22.lipnja, evo što se zapravo dogodilo’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije”, rekla je predjsjednica Grabar-Kitarović prigodom proslave dana antifašističke borbe prije dvije godine.

Skriva li se komunizam pod antifašizmom?

Mons. Ivan Miklenić je u svojoj kolumni svojevremeno razmatrao treba li Dan antifašističke borbe slaviti kao državni praznik kada je kako kaže ‘činjenica da se u Hrvatskoj, koja je stvarno većinom svojega stanovništva bila antifašistička, nakon 2000. godine pod antifašizmom skriva komunizam, koji je, osim što je bio antifašistički, bio i nenaravni totalitarni, revolucionarni, antihumani poredak.’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Favoriziranje antifašizma u Hrvatskoj uvelike je umjetno stvorena i podržavana magla iza koje se čuvaju povlastice te su u liberale presvučeni komunisti, njihovi sluge, potomci i simpatizeri iznova okupirali gotovo sve društveno relevantne položaje i još jednom učinili svojevrsnim građanima drugoga reda gotovo sve koji ne misle kao oni te ne prestaju iscrpljivati na sve načine hrvatsku državu.”, napisao je mons. Miklenić u jednoj kolumni o Danu antifašističke borbe.

“Nova generacija hrvatskih povjesničara, neopterećena prošlošću, mnogo manje indoktrinirana, s razlogom ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik, smatrajući kako se radilo o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu“, upozorila je prošle godine dr. sc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Hrvatskih studija.

Podsjetimo, na Dan antifašističke borbe 22. lipnja će Antifašistička liga i udruge koje joj pripadaju (B.A.B.E., Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, Documenta, Srpsko narodno vijeće, Građanski odbor za ljudska prava…) upozoriti da gradska vlast koketira s promjenom imena tog trga, “jednog od posljednjih simbola pobjede nad nacizmom i ustaštvom u Drugom svjetskom ratu”.  Antifašisti time žele osigurati da zagrebački trg nosi ime vođe režima koji je prema procjenama istraživača odgovoran za smrt oko milijun ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U povelji Antifašističke lige RH stoji da ‘antifašizam danas valja prilagoditi novim društvenim uvjetima i proširiti ga novim akterima, novim idejama kako bi se djelotvorno mogao suprotstaviti akcijama i manifestacijama u kojima je nemoguće ne prepoznati prijeteće karakteristike fašizma.’

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.