Demograf Akrap o podacima da je Hrvatska 4. u svijetu po ‘odljevu mozgova’: ‘Stanje je alarmantno’

Časopis The Economist, pozivajući se na podatke Izvještaja o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2018. godinu, objavio je na svojem Instagramu infografiku prema kojoj Hrvatska zauzima neslavnu četvrtu poziciju u svijetu prema ‘odljevu mozgova’.

Ispred Hrvatske su tek Haiti, Venezuela i susjedna Bosna i Hercegovina, dok su na ovoj nepopularnoj ljestvici odmah ispod nas: Rumunjska, Jemen, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Benin i Srbija. Hrvatska vlada je demografsku obnovu formalno stavila u fokus svoga djelovanja, ali iz priloženog se može zaključiti da mjere ne daju rezultate.

Hrvatsku je posljednjih godina napustilo 230 tisuća ljudi što je ogroman gubitak za malu zemlju posebno zato što gubimo najpametnije i najtalentiranije kadrove – inženjere, liječnike i znanstvenike koji odlaze u strane IT firme, bolnice ili na sveučilišta razvijenog svijeta.

Cijenjeni hrvatski demograf Anđelko Akrap za T-portal je kazao da su podaci WEF-a alarmantni te je istaknuo da je riječ o dugoročnom problemu. Ostavio je tračak nade da će se stvari promijeniti nabolje u budućnosti, no za to će nam trebati mnogo umješnosti i promjena načina na koji upravljamo ekonomijom.

‘Nije potpuna propast i šansa za promjenu postoji jer u odnosu na druge zemlje s te ljestvice kod nas ipak postoji mogućnost povratka s promjenom gospodarske strukture’, smatra Akrap. To bi konkretno značilo da se ne oslanjamo samo na turizam kao nositelja i motor pokretač gospodarstva. Turizam je jako osjetljiva djelatnost i malo je potrebno da se dogodi nekakva kriza, kakva se trenutno u svijetu događa s koronavirusom pa da cijela sezona propadne. Zbog toga, Akrap je mišljenja da država treba intervenirati kako bi oživjela lokalne zajednice i tu bi trebalo krenuti korak dalje od OPG-ova.

‘Ključni problem kod Hrvatske je to što se ne razvija u prostoru, odnosno sužava se prostor razvoja’, upozorava i dodaje da se Hrvatska zato stalno borila s velikom nezaposlenošću dok se iseljavanjem nije ispraznila. U malim gradićima danas, smatra demograf, izumiru djelatnosti i uglavnom su postali administrativni centri.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

View this post on Instagram

 

When people in rich countries worry about migration, they tend to think of low-paid incomers who compete for jobs as construction workers, dishwashers or farmhands. ⁠ ⁠ When people in developing countries worry about migration, they are usually concerned at the prospect of their best and brightest decamping to Silicon Valley or to hospitals and universities in the developed world. ⁠ ⁠ This “brain drain” has long bothered policymakers in poor countries. How do educated people in those places feel about it? Tap on the link in our bio to find out.

A post shared by The Economist (@theeconomist) on Jan 31, 2020 at 1:06pm PST

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Razvoj je spao na Zagreb, Split i okružje i turizam, a turizam ne treba visokoobrazovani kadar. Zato imamo jaki odljev visokoobrazovanih ljudi, jer se ne otvaraju takva radna mjesta’, razočaran je Akrap koji je dodao i da se uvijek javlja pompa oko otvaranja manjeg broja gospodarskih subjekata koju su uglavnom opet u Zagrebu ili Splitu, manje u Rijeci koja također mnogo gubi demografski…

Nakon Malte, najveću stopu emigracije u Europskoj uniji ima Hrvatska, 21,9 posto stanovništva, što znači da više od petine stanovništva živi u inozemstvu. U izvješću Svjetske banke “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji”, koje analizira migracijske trendove i zemljama nudi preporuke, upozorava se na problem “odljeva mozgova”. Njihovi podaci pokazuju da visokoobrazovane osobe čine čak 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto emigranata iz Latvije, oko 40 posto iz Albanije, Makedonije, Rumunjske, te oko 27 posto iz Hrvatske.