Dijanović: Promjene koje je nametnuo Schmidt iz hrvatske bi pozicije trebale predstavljati tek prvi korak

Opći izbori u Bosni i Hercegovini nisu donijeli nikakve bitne promjene. Uzurpator Željko Komšić ponovno je izabran za tzv. hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Novost je tek ta da drugi bošnjački član Predsjedništva više nije Bakir Izetbegović, nego Denis Bećirović. Strateško prebacivanje glasova Komšiću rezultiralo je time da nije bilo dovoljno glasova za Izetbegovićev reizbor. Borjana Krišto dobila je veći broj glasova nego ranije Dragan Čović, no Bošnjaci su ponovno preglasali Hrvate i izabrali tzv. hrvatskog člana Predsjedništva, piše Davor Dijanović u kolumni za HKV.

Iako se činilo da nas očekuje promjena u tzv. Republici Srpskoj, u vidu pobjede Jelene Trivić, koja Srbe naziva „nebeskim narodom“, a Milorada Dodika „hrvatskim agentom“, Dodik ostaje vladar ovoga entiteta. Opozicija traži ponavljanje izbora zbog moguće krađe, no teško je očekivati da će se to zaista i dogoditi.

Ograničeni uspjeh hrvatske diplomacije

Najveće iznenađenje dogodilo se u izbornoj noći kad je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo određene promjene izbornog zakona koje bi trebale olakšati zaštitu hrvatskih interesa u Domu naroda. Ovaj potez bez dvojbe možemo smatrati određenim, ograničenim uspjehom hrvatske diplomacije. Potpuni uspjeh odnosio bi se na sprječavanje ponavljanja „slučaja Komšić“, no situacija je ipak bolja nego nakon prošlih parlamentarnih izbora. Da se ne radi o fundamentalnoj promjeni svjedoči činjenica da su Bošnjaci prihvatili promjene bez većega otpora.

Nakon izbora za Hrvate u BiH ostaju isti problemi. Bošnjaci posljednjih godina radikaliziraju svoje stavove i vrlo otvoreno deklariraju svoje protuhrvatske političke ciljeve. Njihov je cilj unitarna Bosna i Hercegovina u kojoj će Hrvati biti svedeni na status nacionalne manjine. To se provodi pod krinkom tzv. građanskog modela za koji su dobili potporu ne samo u islamskim zemljama, nego i u državama poput Njemačke i SAD-a. Za razliku od Hrvata koji nemaju niti jedan, Bošnjaci imaju niz lobističkih ureda na relevantnim adresama.

Nastaviti lobiranje

Promjene koje je nametnuo Schmidt iz hrvatske bi pozicije trebale predstavljati tek prvi korak u povratu statusa ravnopravnosti hrvatskom narodu u BiH. Riječ je o povratu otetih prava, a ne o bilo kakvim ustupcima. Položaj Hrvata u BiH mora postati ključno i strateško vanjskopolitičko i sigurnosno pitanje hrvatske politike. Lobiranje se mora nastaviti već sada, kako bi se u budućnosti spriječilo ponavljanje slučaja Komšić (pri čemu se ne mora nužno raditi o Komšiću, nego o istome modelu ponašanja), a ne ograničiti takvo djelovanje samo na predizborno vrijeme. Što će vrijeme više prolaziti hrvatski status u BiH bit će sve teži, i na političkom i na ekonomskom i na demografskom planu.

S obzirom na geopolitički i prometni položaj, ali i činjenicu da tamo žive hrvatski sunarodnjaci, Bosna i Hercegovina predstavlja prvorazredno pitanje hrvatske sigurnosti. Ono bi predstavljalo sigurnosni izazov čak i da tamo nema Hrvata, ako znamo da u toj državi živi desetak tisuća radikaliziranih pojedinaca. Sadašnje rješenje prema kojemu tri naroda žive u dva entiteta jednostavno nije održivo. Ili će Hrvati u BiH dobiti sva Ustavom zajamčena prava ili te države jednostavno ne će biti u sadašnjem obliku.

O autoru:

* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.