Pred osam dana vojna bespilotna letjelica pala je u glavnome gradu Republike Hrvatske – Zagrebu. Za sada je sigurno jedino to da je letjelica došla iz Ukrajine, a i ukrajinska i ruska strana negiraju svoju umiješanost. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je da letjelica nije bila naoružana dok predsjednik Vlade Andrej Plenković tvrdi suprotno. Očito je da nedostaje koordinacija između zemalja NATO-a koja se najeklatantnije pokazala upravo prilikom pada letjelice koja je ranije prošla rumunjski i mađarski zračni prostor, piše Davor Dijanović za HKV.
NATO savez promiče koncept kolektivne obrane, napad na jednu državu članicu smatra se napadom na sve, no i ovaj slučaj pokazao nam je da je zbog sporog reagiranja za svaku države najbolje da primarno sama brine o svojoj sigurnosti. Sporne večeri samo je dragi Bog čuvao hrvatsko nebo i spriječio da ne dođe do velikih žrtava.
Stanje u oružanim snagama
Pad letjelice ukazao je na potrebu modernizacije sustava protuzračne obrane. Osim nešto starijeg protuzračnog naoružanja za blisko djelovanje Hrvatska nema ništa. Nedostaju nam protuzračni sustavi srednjeg i dalekog dometa. MiG-ovi ne mogu funkcionirati po noći, a Rafali će biti operabilni tek kroz koju godinu.
Hrvatska nema ni kvalitetne sustave srednjeg dometa. Nabavu Bradleya treba pozdraviti, no Hrvatskoj još više trebaju moderniji tenkovi. Samo manji broj Patrija je naoružan, a tvornice streljiva, iako se trebala graditi u Kerestincu, i dalje nemamo. O ulaganjima u mornaricu bolje je ne govoriti.
Aktualnu situaciju Hrvatska bi trebala iskoristiti za modernizaciju i opremanje vlastitih oružanih snaga, ali i za podizanje borbenog morala s obzirom na to da rat u konačnici dobivaju ljudi. Sustavno uništavanje hrvatske države od 2000. godine odrazilo se i na stanje u hrvatskoj vojsci čija je snaga najbolji jamac mira na prostoru bivše Jugoslavije.
Sigurnost je temeljna funkcija države
Aktualna ratna situacija pokazuje kako je bila dobra odluka o kupnji borbenih zrakoplova i o izgradnji LNG terminala na Krku. Sigurnost je temeljna funkcija države, a priče kako bi te novce trebalo uložiti u izgradnju vrtića i škola pripadaju sferi jeftine demagogije ako već nemaju i neke druge suspektnije motive. Nema vrtića i škola bez sigurnosti. Nema ni ekonomije bez pretpostavke sigurnosti.
Na globalnoj razini živimo u najopasnijim vremenima u posljednjih šezdesetak godina. Situacija je ozbiljna, no čini se kako se to posve ne shvaća na dva zagrebačka brda koja i dalje zabavljaju javnost međusobnim prepucavanjima. S druge strane, Hrvatska se gura u prve redove u ukrajinskoj krizi iako to ne čine niti neke druge moćnije države. Jedno je pomoći Ukrajini, koju nedvojbeno trebamo pružiti, a drugo je način komunikacije te pomoći. Nadamo se da se sve to skupa Hrvatskoj neće obiti o glavu.
O Autoru
* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Stihovi su mu uvršteni u knjigu “Hrvatsko pjesničko biserje – Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva 2006. – 2016.”. Moderirao je i izlagao na velikom broju tribina, predavanja i književnih večeri. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge “Obnova” i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku “Obnova” te autor knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.). Oženjen, otac dvoje djece.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.