Što im je dosita bitno – a to je ideološki preodgoj – još jednom pokazuje aktualna vlast u Zagrebu na čelu s Možemo. Zamjenica Danijela Dolenec u ponedjeljak je sudjelovala na završnoj konferenciji projekta „POBUDIMO JEDNAKOST!“ „JEDNAKOST IN – STEREOTIPI OUT – Nastavnici za buduće generacije“ kojem je cilj micanje ‘rodnih stereotipa’ iz predškolskih i školskih ustanova.
”Svrha projekta je smanjenje rodnih stereotipa u obrazovanju jer oni utječu na životne odluke djece, njihove mogućnosti obrazovanja, odabir zanimanja i zapošljavanja. Nositelj projekta je Institut za istraživanje i edukaciju “Zaposlena mama”, a partneri su Grad Zagreb i Asocijacija za afirmaciju potencijala žena (AFA)”, stoji u priopćenju za medije iz Grada Zagreba.
Pod rodnim stereotipima ovaj projekt navodi primjer da djevojčice moraju znati kuhati, a dječaci popravljati bicikle, ili da se djevojčice bave baletom, a dječaci nogometom. Stereotipna im je i uobičajena dječja sklonost da se druže s istim spolom, a stereotipom navode i da obitelj čine mama, tata i djeca.
Društvene promjene
”Nastavnici i stručne službe (psiholozi, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi) imaju značajan utjecaj na način na koji djeca razvijaju ideje o značenju spola i mogu biti ti koji utječu na izbor budućih zanimanja koja su vezana uz spol, no isto tako mogu biti i čimbenici društvene promjene”, stoji u opisu projekta.
Uključivanje ‘raznih igrača’ za ‘trajnu promjenu u društvu’
Kažu da nužno ”uključiti razne „igrače“ u obrazovnom procesu pri promociji rodne jednakosti, te reducirati rodne stereotipe”. Cilj je ”trajna promjena u društvu”.
Cilj im je ‘podići razinu svijesti stručnjaka u obrazovanju o vlastitim rodnim stereotipima, nesvjesnoj pristranosti i očekivanjima od rodnih uloga te nadograditi znanja o njihovom smanjivanju’, ‘podići razinu svijesti predškolskih odgajatelja i stručnjaka za skrb o djeci rane dobi o vlastitim rodnim stereotipima i o tome kako njihovi rodno pristrani stavovi i ponašanje utječu na buduće životne odluke djece, njihove mogućnosti obrazovanja, odabira zanimanja i zapošljavanja”.
Sve to misle ostvariti promjenom stavova i ponašanja kod nastavnika i stručnih suradnika u obrazovanju.
Trnjanski kresovi, komemoracija obitelji Zec, ”čišćenje” ulica, pobačaj…Možemo rezimiralo ideološki atak u dvije godine mandata
Možda će vas zanimati
Možemo se hvali s dvije godine na čelu Zagreba i ideološkom invazijom: Pobačaj, LGBT, ukidanje roditelja odgojitelja...
Radionice u sklopu projekta namijenjene su predškolskim odgajateljima, nastavnicima u osnovnim školama, stručnim suradnicima u osnovnim školama (psiholozi, pedagozi, logopedi i rehabilitacijski edukatori) te osnovnoškolskim predmetnim nastavnicima (matematika, fizika, informatika, tehnički), ”kako bi mogli primjenjivati dobivena znanja i kompetencije u svakodnevnom radu te ga prenositi na svoje kolege i suradnike te mijenjati budućnost obrazovanja djece od rane dobi”.
Kako stoji na stranicama Grada Zagreba, sudionici koji se najviše iskažu, ići će na studijsko putovanje u Beč ”kako bi ih se nagradilo za doprinos ostvarenju europskih vrijednosti”.
Što je prava obitelj?
Sudionicima je namijenjena i aplikacija koja pokazuje primjere razgovora u učionici, i odgovarajući odgovor na iste. Spominju se mame koje peku peciva za Dan kruha ili pak redefiniranje obitelji.
Primjer:
”Učiteljica postavlja učenicima pitanje što je prava obitelj. Učenica odgovara da je obitelj kada su majka i otac u braku i imaju djecu. Učiteljica potvrđuje. Nekolicina djece negoduje ili se osjeća neugodno jer dolaze iz razvedenih obitelji samohranih roditelja, LGTB obitelji ili takozvanih “patchwork” obitelji”.
Nudi se odgovor na pitanje zašto se to događa:
U društvu je općeprihvaćen prikaz bračnog statusa iz kojega je vidljivo da je veća pažnja posvećena braku nego ostalim oblicima obiteljskog života (kao na primjer izvanbračne zajednice i razvedene obitelji) koji su itekako dio društvene realnosti. Iako se većina nužno ne slaže s takvom definicijom obitelji, prihvaća ju zbog konformizma. Djeci se time kreiraju očekivanja o obiteljskom životu što može imati negativne razvojne posljedice ukoliko njihova obitelj ne odgovara postavljenom standardu.
Što učiniti?
Učiteljica nastoji potaknuti učenike da razmišljaju izvan ovih stereotipnih prikaza obitelji. Razgovara s učenicima, navodi primjere.
Mogući komentar učiteljice:
Što mislite o tome kakve sve obitelji postoje? Ima netko obitelj u kojoj tata provodi više vremena sa djecom, dok mama ide na posao? Ne smijemo zaboraviti da postoje različite obitelji, da neka djeca žive samo s mamom ili tatom. Kakve još obitelji postoje?
Zaposlene mame više od pet tisuća djece koja nisu dobila mjesto u vrtićima?!
Uz to, paradoksalno je da koordinator projekta tzv. Institut za istraživanje i edukaciju ‘Zaposlena mama’, dok se u isto vrijeme Grad Zagreb i Danijela Dolenec mogu ‘pohvaliti’ s više od pet tisuća neupisane djece u vrtiće.
Hoće li zaposlene mame morati postati nezaposlene mame kako bi čuvale djecu koja nisu dobila mjesto u vrtićima? Ili pak tate, da budemo rodno uključivi.
>HURO: Možemo djecu tretira kao ribice u konzervi; pogledajte dopis poslan ravnateljima vrtića
Partneri na ovom projektu su Grad Zagreb te srpska Asocijacija za afirmaciju potencijala žena (AFA).
Projekt se provodio u razdoblju od 1. veljače 2021. do 31. siječnja 2023., a njegovu provedbu sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Vrijednost projekta je 354.217,08 €, od čega Europska komisija sudjeluje s 283.373,66 €.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
