Friedrich Merz, kancelarski kandidat demokršćanske Unije CDU/CSU koja je pobjednik prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, najavio je u nedjelju brzo sastavljanje vlade. Merz je po pitanju migracijske politike na sličnom tragu kao i AfD što se smatra ključnim za njegov uspjeh na izborima. Osim toga vrlo je pribran po pitanju aktualnih političkih zbivanja i odnosa s SAD-om. Ustvrdio je da je njegov glavni politički prioritet ”što brže ojačati Europu kako bi postala neovisna o Sjedinjenim Američkim Državama u području obrane”.
”Svijet ne čeka na nas. Svijet očekuje stabilnu vladu u Njemačkoj. Danas slavimo, a od sutra moramo zasukati rukave”, rekao je Merz u stožeru CDU-a u Berlinu nakon što je objavljeno da je Unija CDU/CSU s 28,8 posto (prema prvim izlaznim anketama 29 posto) glasova pobijedila na izborima u Njemačkoj.
Merz i CDU inače dosljedno podržavaju Ukrajinu, zagovarajući povećanu vojnu pomoć i odlučnije mjere protiv ruske agresije.
>Izlazne ankete: CDU/CSU 29%, AfD 19%, SPD 16%
Tko je Fridrich Merz?
Merz je u braku sa sutkinjom Charlotte Merz, s kojom ima troje djece. Obitelj živi u Arnsbergu, u regiji Sauerland. Osim politike i poslovnih interesa, Merz je strastveni pilot s licencom i posjeduje dva privatna zrakoplova.
Rođen je 11. studenog 1955. u Brilonu, u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Merz potječe iz katoličke obitelji; njegov otac Joachim Merz bio je sudac i član CDU-a, a majka Paula Merz (rođena Sauvigny) došla je iz ugledne lokalne obitelji francuskog hugenotskog podrijetla. Merz se još u srednjoj školi pridružio CDU-u.
Nakon što je kratko služio vojsku, Merz je otišao na sveučilište u Bonnu, tadašnjem glavnom gradu Zapadne Njemačke, gdje je studirao pravo.
Nakon položenog pravosudnog ispita, radio je kao sudac u Saarbrückenu, a potom kao pravni savjetnik u Udruženju kemijske industrije od 1986. do 1989. Te godine počinje i njegova politička karijera.
Merz je postao konzervativni član Europskog parlamenta 1989. godine, u godini kada je pao Berlinski zid, a pet godina kasnije izabran je u njemački Bundestag, gdje je razvio blizak odnos s Wolfgangom Schäubleom, CDU-ovim veteranom i snažnim zagovornikom integracije u Europsku uniju. Pod Schäubleovim vodstvom, Merz se uzdigao i smatran je vjerojatnim kandidatom za kancelara.
>Merz (CDU): Svijet vani ne čeka nas, niti čeka dugotrajne koalicijske razgovore i pregovore
2002. izgubio od Angele Merkel
Merzova karijera doživjela je zaokret 2002., kada je izgubio borbu za vlast u CDU-u protiv Angele Merkel. Politico piše da je usred svjetske financijske krize 2008. objavio pohvalu slobodnom tržištu pod nazivom “Usudimo se za više kapitalizma”. Godinu dana kasnije, 2009., napustio je Bundestag kako bi radio kao korporativni odvjetnik i preuzeo vodstvo Atlantik-Brücke, lobističke organizacije koja se zalaže za transatlantske veze.
Tijekom desetljeća u privatnom sektoru, Merz je bio član brojnih korporativnih odbora, uključujući četverogodišnji mandat u američkom upravitelju imovine BlackRock, što smatra jednim od najsretnijih razdoblja u svom životu. Njegovi kritičari, međutim, tvrde da je iskoristio političke veze za lobiranje za moćne interese, postajući milijunaš u tom procesu.
Godine 2018., nakon Merkelinog povlačenja, Merz se vratio u političku arenu s namjerom da CDU pomakne udesno. Na čelo stranke izabran je 2022., nakon trećeg pokušaja, kada je CSU želio obnovu nakon 16 godina pod Merkel i poraza na izborima od Socijaldemokratske stranke (SPD) Olafa Scholza 2021. godine. “Duboko sam dirnut”, rekao je Merz nakon glasanja, na rubu suza.
Stroge migracijske mjere
U siječnju, nakon što je Afganistanac naoružan nožem u Bavarskoj napao skupinu djece predškolske dobi u parku, ubivši jedno dijete i muškarca koji je pokušavao zaštititi djecu, Merz je odlučio da je vrijeme za drastičan zaokret. Po pitanju migracijske politike usklađen je s mišljenjem desno-populističkog AfD-a.
U Parlamentu je zajedno s AfD-om predložio niz migracijskih mjera, uključujući prijedlog za odbijanje tražitelja azila na granicama. Zbog Mezovog nastupa ”skočila je na noge” i Angela Merkel koja snosi najveću odgovornost za nekontroliran priljev ilegalnih migranta i kriminalaca u Europu. Prijedlog u Parlamentu nije prošao, no birači su zapamtili i na izborima pokazali kakvu politiku žele u Njemačkoj.
>Merz se okreće migracijskim politikama AfD-a, ali odbija suradnju s krajnjom desnicom
Podrška Ukrajini
Friedrich Merz zauzima čvrst stav prema ratu u Ukrajini. Merz i CDU se zalažu za snažnu podršku Ukrajini, uključujući slanje oružja i omogućavanje Ukrajini da se učinkovito brani od ruske agresije.
Prema izvoru Reutersa, tijekom posjeta Kijevu u prosincu 2024., Merz je kritizirao tadašnjeg kancelara Olafa Scholza zbog odbijanja isporuke dalekometnih projektila Taurus Ukrajini, navodeći da takva politika prisiljava Ukrajinu da se bori “s jednom rukom vezanom iza leđa”. Merz je istaknuo potrebu da se Ukrajini omogući napad na vojne baze u Rusiji kako bi se učinkovito obranila.
Merz je također optužio Rusiju za “najteže ratne zločine” nakon razornog raketnog napada na Poltavu u rujnu 2024., pri čemu je poginula 51 osoba, a 271 je ozlijeđena. Naglasio je da Njemačka mora pojačati svoju podršku Ukrajini, uključujući odobrenje za korištenje zapadnog oružja na ruskom teritoriju.
U siječnju 2025., Merz je izjavio da će Njemačka, ako Rusija ili Vladimir Putin ne prestanu s napadima na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, razmotriti isporuku projektila Taurus Ukrajini, pod uvjetom da Francuska i Velika Britanija ukinu ograničenja dometa na oružje koje su isporučile Ukrajini. Također je naglasio potrebu za europskom odlukom o omogućavanju Ukrajini napada na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija zapadnim oružjem.
>Merz: Njemačka uloga u održavanju mira u Ukrajini ovisi o pristanku Rusije
Merz: ”Europa mora biti sposobna obraniti samu sebe”
Friedrich Merz vjeruje da su dani kada je Europa mogla računati na Sjedinjene Američke Države za obranu možda prošli.
”Moramo se pripremiti na mogućnost da Donald Trump više neće bezuvjetno podržavati NATO-ovu obvezu uzajamne obrane. Zbog toga smatram da je ključno da Europljani ulože najveće moguće napore kako bismo barem bili sposobni sami obraniti europski kontinent”, rekao je Merz novinarima njemačke televizijske mreže ZDF u intervjuu u petak.
Članak 5. NATO-ova ugovora obvezuje sve članice da tretiraju napad na jednog člana kao napad na sve te ih obvezuje na uzajamnu obranu. Što uključuje i izravnu uporabu oružane sile – pa čak i nuklearnog oružja. Ogromni nuklearni arsenal Sjedinjenih Država uvijek je djelovao kao snažno sredstvo odvraćanja od sigurnosnih prijetnji Europi, a posebno od prijetnje iz Rusije.
Kada su Merza pitali vjeruje li da bi predsjednik Trump poštovao Članak 5. u slučaju napada na neku članicu NATO-a, odgovorio je: ”Ne bih svime što posjedujem kladio na nijedno postavljeno pitanje, a pogotovo ne na ovo pitanje.”
>Ovaj konzervativac favorit je za novog njemačkog kancelara: Tko je sarkastični milijunaš Merz?
Dobro poznaje SAD
Njemački konzervativci dugo su se nadali da će Merzova stroga politika na granicama, poslovna pozadina i poznavanje SAD-a pridobiti naklonost Donalda Trumpa.
”Merz je jedan od Nijemaca koji su najbolje povezani u SAD-u”, rekao je Thomas Silberhorn, konzervativni zastupnik specijaliziran za transatlantske odnose. “U tom smislu, vrlo sam optimističan. On također zna kako stvari funkcioniraju. Naviknut je na način razmišljanja gdje se mora govoriti jasno.”
Merz je obećao sklopiti ‘dogovore’ s Trumpom. U intervjuu prošlog mjeseca sugerirao je da bi Njemačka mogla pridobiti Trumpovu naklonost kupnjom američkih borbenih zrakoplova F-35 i povećanjem obrambenih izdataka kako bi Njemačka dosljedno premašivala NATO-ov cilj izdvajanja dva posto bruto domaćeg proizvoda. Unatoč Trumpovoj sklonosti carinama, Merz je također predložio oživljavanje pregovora o TTIP-u, koji su propali tijekom prve Trumpove administracije.
”Naš savez s Amerikom bio je, jest i ostat će od najveće važnosti za sigurnost, slobodu i prosperitet u Europi”, napisao je Merz. S Trumpom, nastavio je, ”transatlantski odnosi će se ponovno promijeniti. No mi ćemo i dalje dijeliti zajedničke vrijednosti, interese i zajedničko obećanje zaštite unutar NATO-a”.
>Starešina: Friedrich Merz jedini je kandidat koji eventualno može postati novi vođa Europe
Skapanje novog saveza s Velikom Britanijom i Francuskom
Merz je naznačio da bi jedna od mogućnosti za Njemačku bila sklapanje novog saveza s Francuskom i/ili Ujedinjenim Kraljevstvom, koje su obje nuklearne sile, kako bi se osigurala uzajamna obrana. To bi omogućilo Njemačkoj da ostane pod tzv. ”nuklearnim kišobranom” koji bi odvraćao potencijalne agresore.
Merz je istaknuo da je francuski predsjednik Emmanuel Macron već nekoliko puta iznio takvu ponudu Njemačkoj. No tvrdi kako njemačka vlada nikada nije donijela odluku ni u jednom ni u drugom smjeru.
Francuska bi mogla biti korisnija Europi u slučaju urušavanja NATO-ovih jamstava uzajamne obrane. Budući da je nuklearna strategija Ujedinjenog Kraljevstva povezana s onom SAD-a putem prethodnih sporazuma. Britansko nuklearno oružje također je dizajnirano i proizvedeno u SAD-u. Francuska, s druge strane, ima potpuno neovisne nuklearne snage.
>Šef NATO-a: Ulažite više u obranu ili upišite tečaj ruskog jezika!
Hoće li Amerikanci i dalje biti u NATO-u?
Ako bi Njemačka ušla u novi savez neovisan o NATO-u, to bi predstavljalo veliku promjenu. Kako u njemačkoj politici, tako i u politici CDU-a, koji je dugo bio snažan zagovornik transatlantske suradnje.
Merz je napomenuo da će u svibnju biti obilježena 70. godišnjica članstva Njemačke u NATO-u, ali je rekao da nije siguran hoće li biti išta za slavlje. ”Hoće li Amerikanci i dalje biti tu? Prije osam tjedana ne bih se usudio postaviti to pitanje, ali danas na njega moramo odgovoriti”, izjavio je.
Merz je također izrazio sumnje u budućnost samih Sjedinjenih Država tijekom predizborne kampanje u Darmstadtu u četvrtak. ”Nadam se da SAD ostaje demokracija i da neće skliznuti u autoritarni populistički sustav”, rekao je okupljenima. Dodao je i da će, ako SAD ostane demokracija, trebati partnere, jer samo autokratske vlade djeluju potpuno neovisno.
>Hegseth: Mi ćemo NATO ponovno učiniti velikim
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/Politico/BBC
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.