Prof. dr. sc. Slaven Dobrović, član predsjedništva Domovinskog pokreta, održao je konferenciju za medije na Međunarodnom znanstveno-stručnom skupu na temu obnovljivih energija, energetske učinkovitosti te zaštite okoliša, održanom pod pokroviteljstvom i u organizaciji Domovinskog pokreta i u suradnji s Hrvatskim savezom za sunčevu energiju.
”Moja glavna poruka danas je da Hrvatska nije odgovorila na izazove trenutka što se tiče gospodarenja otpadom, koji se često stavlja u kontekst obnovljive energije. Međutim, na krivi način jer se gleda na otpad kao energent koji bi se izgarao i proizvodila energija nužno konvertirana u električnu energiju. Ako otpad recikliramo, onda su uštede energije kod proizvođača višestruko veće nego ove dobivene spaljivanjem”, uvodno je poručio Dobrović.
Zato je, rekao je Dobrović, odgovorno ponašanje prema otpadu, a to je kružno gospodarenje otpadom, koje naširoko propagira Europska unija i za to daje novac, rješenje jer od problema stvaramo u stvari resurs, brinemo o okolišu i isto tako štedimo energiju.
Marišćina i Kaštijun
”Ne znam koliko će nama trebati da počnemo to raditi, ali naša nedavna povijest, a to je ulaganje u centre za gospodarenje otpadom koji obrađuju miješani komunalni otpad, pokazuje da nismo krenuli u pravom smjeru. Međutim, ne samo to, jer izgrađena Marišćina i ovdje blizu Kaštijun nisu odgovorili zahtjevima. Vrlo je malo reciklaže, daleko premalo od onoga što bi trebalo biti, 50 posto do 2020. godine. A znamo da su zahtjevi prema ovom sektoru sve veći”, naglasio je.
Istaknuo je da ćemo se početi odgovorno ponašati prema otpadu kada priznamo da treba malo promijeniti pogled na stvari te je dodao da je Europska unija prestala financirati objekte za obradu smeća ili miješanog otpada i gura nas u smjeru izgradnje kompostišta i sortirnica, centra za ponovnu uporabu, gdje se postiže čuvanje resursa, a uz to se, naglasio je, čuva jako puno energije.
”Dakle, možda to ne vidi onaj koji je posjedovao taj predmet, međutim u proizvodnji se uvijek strahovito puno energije uštedi, a mi kao društvo onda od toga imamo benefite jer ono što se iza brda valja, a to su troškovi ugljika u sjeni i nove regulative koje će se ticati svih sektora, pa tako i gospodarenja otpadom, će se penalizirati i nagrađivati. Valjda ćemo naučiti podvući crtu i krenuti u pravom smjeru”, smatra Dobrović.
Što se Kaštijuna tiče, Dobrović kaže da je problem ispravak lošeg koncepta, a to je da se prestane dovoziti miješani otpad sa svim i svačim i da se izbaci van ono što zakonom već piše da ne smije ići, a to je problematični otpad za koji postoje reciklažna dvorišta, i biootpad, koji treba ići na kompostiranje ili u bioplinska postrojenja, priopćop je Domovinski pokret.
”Novac smo loše potrošili”
”Znam posebno da restorani i hoteli imaju puno takve vrste otpada i to stvara jako teške uvjete za bilo kakvu preradu i nije nikad ni trebalo koncipirati sustav na taj način, a Kaštijun bi, začudo, mogao postati reciklažni centar kad bi izbacio te dvije komponente, tako da od otpadnog papira, plastike, stakla, aluminija i svega može ići van bala reciklabilnog materijala za tržište, a ne gorivo iz otpada koji nitko neće jer je kontaminirano svime i svačim, a osim toga, gorivo iz otpada je neusporedivo loše u odnosu na sirovinski materijal za industriju”, objasnio je.
”Novac smo loše potrošili, u redu, ali idemo sad trošiti novac kako treba, idemo se pomaknuti. Ljeti je tu, naravno, turizam, puno je veći broj korisnika i vjerojatno je pojačan biološki sastav materijala koji dolazi, a to je naprosto neizdrživo i s tom praksom treba prestati. Odgovorni ljudi, koji imaju mogućnost utjecati na to, bi se trebali probuditi i nešto napraviti, ali moraju biti hrabri i odlučni, a ne uspavani, jer se stvari same neće rješavati sigurno”, zaključio je Dobrović.
