Američki predsjednik Donald Trump uveo je recipročne carine na uvoz u SAD gotovo cijelom svijetu. Izuzeta je roba poput poluvodiča, lijekova i pojedinih minerala. Donosimo kompletan popis zemalja i podatke o dizanju carina na uvoz u SAD.
Ono što je američki predsjednik Donald Trump nazvao ‘Danom oslobođenja Amerike’, uzrokovalo je rijetko viđene reakcije.
Dizanje carina na uvoz u SAD pogodilo je gotovo sve zemlje. Trump je tijekom jučerašnje prezentacije pokazao tablice s popisom zemalja za koje se mijenja carinska tarifa.
U jednoj koloni prikazano je kolike su carine na američku robu SAD u pojedinoj zemlji, a u drugoj koliko će po novom, ta zemlja plaćati carine za izvoz svojih proizvoda u SAD.
Na prvi je pogled vidljiva velika razlika. Npr., na američku robu prilikom izvoza u Kinu carine su bile 67 posto. Trump je stoga carine Kini podigao na 34 posto.
Europska unija na američke proizvode naplaćuje 39 posto, a sada je Trump uzvratio s dizanjem carina na 20 posto na robu koja se iz EU uvozi u SAD.
Carine su u korelaciji s trgovinskim deficitom koji SAD ima s pojedinom zemljom
Ekonomski analitičari primijetili su kako je rast američkih carina u korelaciji s trgovinskim deficitom koji SAD ima s pojedinim zemljama.
To je veći deficit, to je podizanje carina veće.
Jednostavnim jezikom, zemlje koje puno izvoze u SAD, a malo uvoze, dobile su veće carine.
Ekonomski strateg iz Deutsche Bank George Saravelos kazao je da je iz tablica vidljivo da se nove Trumpove carine temelje na “omjeru robnog trgovinskog deficita neke zemlje s SAD-om u odnosu na izvoz te zemlje u SAD… Jednostavno rečeno, što je veći nominalni trgovinski deficit neke zemlje sa SAD-om, to su carine veće.”
>Kako će Trumpove carine utjecati na Hrvatsku? ‘Mi taj duel ne možemo dobiti‘
Najvažnije je istaknuti da su su temeljne carine od 10 % za sav uvoz i recipročne carine za proizvode iz većine svjetskih zemalja, uključujući i najbliže saveznice SAD-a.
Kina, prema kojoj SAD ima značajan trgovinski deficit, dobila je carine na rovu iz SAD-a od 34 posto, Indija je dobila 26 posto, Europska unija 20, a Velika Britanija deset posto. Srbija je, npr., dobila carine na američku robu od 37 posto. To je i dalje gotovo dvostruko manje d 74 posto koliko iznose carine na uvoz američke robe u Srbiju.
Uvedene su carine od 25 % na sve automobile proizvedene izvan SAD-a.
Iz ove carinske politike izuzeti su proizvodi poput zlata, bakra, lijekova, poluvodiča i određenih minerala koji nisu dostupni SAD-u.
U nastavku pogledajte Trumpove tablice oko recipročnih carinskih tarifa za pojedinu zemlju.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.