Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o grobljima kojim se, između ostalog, predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990., a koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku, poput mauzoleja Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu.
> Spomenik Šoškočaninu uklonjen, slični spomenici ostali: Može li se ovaj problem sustavno riješiti?
– Novi Zakon donosimo nakon 27 godina, kada je prvi i jedini puta donesen Zakon o grobljima, a koji nije prikladan današnjem vremenu”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Vijest prenosi HRT.
Novi Zakon predviđa uklanjanje velikosrpskih spomenika unutar 30 dana
Novim Zakonom groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, no ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja, postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta.
Dio grobnih očevidnika morat će biti javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.
– Jedan od razloga koji nas je potaknuo na donošenje novog Zakona jest činjenica da su nakon okupacije dijela RH u Domovinskom ratu ostali određeni grobovi na čijim su spomenicima i spomen-pločama bili upisani neprimjereni nazivi protivni ustavno-pravnom poretku RH, dodao je Bačić.
Stoga se ovim Zakonom predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, ali i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu.
Nakon 30. svibnja 1990.
Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstava na razini županija i ona bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti.
Ako sam korisnik grobnog mjesta spomenik ne ukloni u zakonskom roku, uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba. Ako ga vlasnik groba na kojem se nalazi takav spomenik ne ukloni, prijeti mu i kazna od 1000 do 5000 eura.
Prvi će se put zakonom urediti i status memorijalnih groblja za poginule branitelje, kojim će u ime RH upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja.
> Groblje vojnika, Hod za život, Čavajda: Peternel prozvao Tomaševića da se bavi samo ideologijom
Kraće razdoblje između dva ukopa u isto grobno mjesto
Zakonom se propisuje i razdoblje između dva ukopa na isto grobno mjesto. Posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu se spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa, a premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop može se obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu, ali pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti, primjerice da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo.
Predviđen je i kraći period za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno – 30 godina od posljednjeg ukopa, umjesto dosadašnjih 100 godina, no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske groblje se može premjestiti i za 10 godina.
Također, jedinice lokalne samouprave moći će propisati gdje je na njihovu području dozvoljeno prosipati pepeo kremirane osobe, a propisuju se i postupci dodjele grobnih mjesta te gubitka prava korištenja grobnog mjesta ako se grobna naknada ne plaća, što bi bilo u slučaju dugovanja deset godišnjih grobnih naknada.
> Gdje je nestao Vukašin Šoškočanin? Uklonjena ploča četničkog zločinca u Borovu
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT vijesti
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.