Documenta traži do 400 000 kuna od Ministarstva kako bi očuvali Goli Otok iako su ga članovi udruge u prošlosti demolirali?

Foto: fah, Pokrajac, commons.wikimedia.org, Documenta: Intervencija bez imena, Marijan Crtalić, Facebook Fotomontaža: narod.hr

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i udruga Goli otok ‘Ante Zemljar’ u srijedu su predstavili aktivnosti koje će se odvijati u povodu 70. godišnjice Rezolucije Informbiroa te pozvali Ministarstvo kulture da osigura sredstva kako bi se kompleks na Golom otoku trajno zaštitio kao jedan od rijetkih koji ‘govori’ o zarobljeništvu političkih zatvorenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žene u Domovinskom ratu upozoravaju: Documenta govori o ratnom zločinu seksualnog zlostavljanja izdvajajući nacionalnost

Luka Mišetić Documenti i SNV-u: Zabili ste klasičan autogol!

Voditeljica Documente Vesna Teršelič osvrnula se na problem propadanja kompleksa bivše kaznionice na Golom otoku, kazavši kako je to rijedak primjerak, pa i u cijeloj Europi, te bi se trebao očuvati. Ustvrdila je kako nema posebne zainteresiranosti za zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura kao kulturnog dobra te naglasila da je na Golom otoku i Svetom Grguru, gdje su zatvarane žene, bilo i 14.000 logoraša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Teršelič je rekla kako je udruga ‘Goli otok Ante Zemljar’ napravila prve korake, a jedan od njih je i preventivna zaštita ostvarena u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Napomenula je kako oko nadležnosti nad kompleksima postoji imovinski spor koji još nije riješen te istaknula da se treba utvrditi što treba zaštititi i valorizirati za naslijeđe Hrvatske, ali i pripremiti konzervatorsku podlogu.

“Ministarstvo kulture bi trebalo odobriti sredstva za te radove, a radi se o početnih 150.000 do 400.000 kuna. Ušli smo u posljednju godinu preventivne zaštite, a ništa nije učinjeno u smjeru stalne zaštite. Sve su vlade propustile zaštititi Goli otok”, kazala je Teršelič dodavši da bi konzervacija bila složeniji i skuplji projekt. Kao neke od opcija, navela je da bi se od kompleksa mogao napraviti memorijalni ili obrazovni centar, muzej i slično.

Documenta za jednostrano suočavanje s prošlošću 2013. od donacija dobila više od 5 milijuna kuna

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Documenta i GOLJP predsjednici i Saboru: Odustanite od pokroviteljstva nad Alkom zbog Mirka Norca!

Documentini članovi u prošlosti demolirali Goli otok

Naime, prije 2 godine suradnici Vesne Teršelič iz udruge Documenta završili na razgovoru u policiji zbog tzv. umjetničke intervencije Marijana Crtalića na Golom otoku koji je postavio crvenu petokraku na križ i spomen-ploču gdje je petokraka postavljena preko grba Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, u Documenti Vesne Teršelič sjedio je i Zoran Pusić, brat Vesne Pusić – trenutačno aktivan u Novoj ljevici.

Članovi dokumente su između ostalih: Dražen Lalić, Sovjetka Režić, Eugen Jakovčić, Slaven Rašković, Katarina Kruhonja i Pero Jurišin kao trenutačni predsjednik.

Documenta među svojim donatorima navodi Delegaciju Europske unije u Hrvatskoj, Europsku komisiju, Europsku uniju, Grad Zagreb, Sorosev Institut Otvoreno društvo, Ured za ljudska prava Republike Hrvatske i mnogi drugi.

Ta je udruga iz državnog proračuna prema financijskom izvješću za 2013. objavljenom na svojim internetskim stranicama iz državnog proračuna primila donaciju vrijednu 336.239 kuna. No, donacija od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija za istu godinu bila je 4.733,481 kuna, a ukupni prihodi od donacija su bili 5.276,525 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.