Documenta za jednostrano suočavanje s prošlošću 2013. od donacija dobila više od 5 milijuna kuna

Foto: fah

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je neprofitna udruga čiji je razlog nastajanja, ističu, iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije, tako i post-jugoslavenskih društava.

Za to suočavanje s prošlošću hrvatske javnosti po kojem Documenta ne pokazuje baš preveliki interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima, ta je udruga iz državnog proračuna prema financijskom izvješću za 2013. objavljenom na svojim internetskim stranicama iz državnog proračuna primila donaciju vrijednu 336.239 kuna. No, donacija od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija za istu godinu bila je 4.733,481 kuna, a ukupni prihodi od donacija su bili 5.276,525 kuna.

Osnivači Documente su Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije,Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski helsinški odbor, a u nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu te pridonesu pomicanju javne diskusije s razine prijepora o činjenicama (broj poginulih i slično) prema dijalogu o interpretacijama. Documenta ima 13 zaposlenika.

Krajem listopada ove godine, Documenta je obilježila 10 godina postojanja, a voditeljica udruge Vesna Teršelič tada je poručila kako su zaokružili deset godina rada, ali će im trebati još puno za suočavanje s prošlošću.

Predsjednik Upravnog odbora Documente je Zoran Pusić, a uz njega, članovi odbora su i Živana Heđbeli, Pero Jurišić te Goranka Lalić.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič rođena je 1962. godine u Ljubljani, u Sloveniji, ali živi u Hrvatskoj. Bila je među istaknutijim pripadnicima skupine intelektualaca okupljenih oko “Antiratne kampanje Zagreb” za vrijeme Domovinskog rata, no najviše su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije “Oluja” 1995. godine.

Mnogi danas u medijima ukazuju da su Vesna Teršelič i “Documenta” u službi neojugoslavenskih i zapadnobalkanskih političkih kombinatorika, da su podatci iz njezinih izvora nepouzdani i krivotvoreni, kao i da njezina udruga “Rekom” uopće ne pokazuje interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima – od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom tzv. RS Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u “Krajini”, Republici Srpskoj i u samoj Srbiji – nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.

Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Ante Deur kazao je kako je “Documenta uspjela preko Bojana Glavaševića i Predraga Matića diskreditirati hrvatske branitelje i Domovinski rat. Zbog toga smo jako tužni i ne mogu vam objasniti kako hrvatski branitelji pate kao ljudi zato što se Bojan Glavašević i Predrag Matić se na takav način ponašaju. Uspjeli su u tome da od njih naprave dirigentske palice razne nevladine organizacije koje žele izjednačiti Domovinski rat, staviti ga kao građanski rat”, zaključio je Deur.

No svejedno, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 2012. uručio je Vesni Teršelič Povelju Republike Hrvatske za iznimno i uspješno poticanje procesa suočavanja s prošlošću u Republici Hrvatskoj, dokumentiranje i istraživanje prijeratnih, ratnih i poslijeratnih zbivanja te suradnje s organizacijama civilnoga društva i sličnih institucija u svijetu, koja je dodijeljena Documenti – centru za suočavanje s prošlošću, a 1998. je za mirovne aktivnosti tijekom i poslije rata u Hrvatskoj dobila je, zajedno s Katarinom Kruhonja iz Centra za nenasilje, mir i ljudska prava Osijek, primila Alternativnu Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award).

Documenta je povezana i s Građanskim odborom za ljudska prava (GOLJP) čiji je predsjednik Zoran Pusić, brat ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, inače volonter i aktivist koji se zalagao za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma, osnivanja Demokratskog opozicijskog foruma, GONG-a, Igmanske inicijative, CIVISa do Kuće ljudskih prava. Kopredsjednik je dviju međunarodnih asocijacija za zaštitu ljudskih prava, CIVIS-a i Igmanske inicijative, a predstavlja Hrvatsku u Međunarodnoj federaciji liga za ljudska prava i u Europskoj mreži za borbu protiv rasizma. Pusić je i predsjednik Upravnog odbora Documente.

Zoran Pusić ostat će u javnosti zapamćen po isprici predsjedniku udruge Veritas Savi Štrbcu nakon oslobođenja hrvatskih generala Gotovine i Markača u Haagu 2013. “Ima nas koji smatramo da je ovo potpuno pogrešno. Da je presuda bila osuđujuća, to bi bio početak jednog dubinskog pročišćenja suočavanja s prošlošću hrvatskog naroda. Ovako će ta katarza biti odgođena za izvjesno vrijeme, ali ona mora doći kad-tad”, izjavio je tada Pusić, a prenijeli brojni srbijanski i hrvatski mediji.

Inače, na zajedničkoj adresi na Selskoj cesti 112 osim Documente nalaze se i Građanski odbor za ljudska prava Zorana Pusića i Centar za mirovne studije u čijem Izvršnom odboru djeluje 6 voditelja za različita područja.

Organizacijska voditeljica je Julija Kranjec, financijska Gordana Borić, voditelj programa Društvena solidarnost i razvojna suradnja je Gordan Bosanac, voditeljica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma je Sara Lalić, voditeljica programa Afirmacija nenasilja i transformacija sukoba je Emina Bužinkić, a projektna voditeljica je Zrnka Kušen.

Svim udrugama je, kako navode na svojim mrežnim stranicama, cilj promicanje i čuvanje ljudskih prava, a sve zajedno imaju i preko 70 donatora, a među njima su Europska unija, strana veleposlanstva i organizacije, Vlada RH i određena ministarstva.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: fah