Dolenec (Možemo) najavila da će Zagrepčani financirati pobačaje?

Danijela Donelec, kandidatkinja za dogradonačelnicu Zagreba ekstremno lijeve koalicije na čelu sa strankom Možemo, gostovala je na N1 gdje govorila o programu platforme, a voditelj postavio i pitanja glede pobačaja i transseksualaca.

Dolenec je na ta pitanja djelomično odgovorila ili odbila odgovoriti što misli raditi s bolnicom Sv. Duh, koja je u vlasništvu Grada Zagreba, ali je otkrila kako smatra da se pobačaj na zahtjev treba financirati novcem poreznih obveznika u gradu Zagrebu.

Također je iznijela stajalište koje je vrijedilo u komunističkoj Jugoslaviji, a tiče se priziva savjesti, da liječnici koji se zalažu za zaštitu života od začeća ne smiju specijalizirati ginekologiju.

U nastavku prenosimo dio razgovora:

Voditelj: U svom programu obećajete dostupne i sigurne pobačaje u bolnicama u vlasništvu grada. Bolnica u vlasništvu Grada je Sveti Duh gdje se svih 20 ginekologa poziva na priziv savjesti. Kako planirate to riješiti?

Dolenec: Pa dobro evo, mislim, žao mi je da sad idemo sve, kako bi rekla, u one teme koje bi sada i odgovarale našem protivničkom kampu.

Voditelj: Pa to stoji u vašem programu.

Dolenec: Da, da, je, stoji apsolutno zato što su nam ženska reproduktivna prava izuzetno važna i čini se da u Hrvatskoj zapravo proteklih godina smanjen pristup tom pravu na način da pobačaj nije besplatan, a onda dodatno i kroz tu praksu priziva savjesti. Više puta smo u parlamentarnoj kampanji naglašavali da smatramo da se priziv savjesti treba iskazivati kod izbora specijalizacije.

Voditelj: Ali Sveti Duh je u vlasništvu Grada.

Dolenec: Pa ja sad ne mogu reći točne korake koji su potrebni da se to provede samo je to nešto što svakako naš prioritet.

Voditelj: Hoćete li zaposliti ginekologa koji će biti spreman to obavljati ili kako to mislite riješiti?

Dolenec: Možemo zaposliti. Naravno da moramo to provesti kroz Upravno vijeće bolnice i vidjeti koji su koraci da se to adresira. Mislim da kao Grad možemo staviti kao važno pitanje na dnevni red te bolnice i vidjeti koja su rješenja.

Voditelj: Imamo pitanje gledatelja na srodnu temu pa ću ga postaviti sada. Smatrate li da se “transžene” koje su rođene kao muškarci trebaju u sportu natjecati “ravnopravno” sa ženama. Nije pitanje baš za lokalnu politiku, ali evo, neki stav vaš?

Dolenec: Pa da, nije. Mislim, ne znam stvarno, ja… Ne znam sad da li tu mogu dati neki advekatan odgovor..

Voditelj: Niste o tome razmišljali?

Dolenec: Mislim zato što, čini mi se da je to isto jedna vrsta pitanja koja nas sad žele uvesti u neku vrstu rasprave koju mislim da bi bilo bolje da izbjegnemo.

Gostovanje možete pogledati u cijelosti:

Tko je Danijela Dolenec?

Dolenec je i 2017. godine bila kandidatkinja za dogradonačelnicu Zagreba, ali stranke Zagreb je naš. Izvanredna je profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te dugogodišnja aktivistica.

Dolenec je bila jedna od ključnih ljudi kontroverzne udruge Institut za političku ekologiju (IPE) čiji je glavni suosnivač Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačelnika koalicije Možemo.

Dok je Tomašević bio član Upravnog odbora, Dolenec je bila predsjednica IPE-a. Podsjetimo, ta se udruga našla u fokusu javnosti tijekom izborne kampanje, budući da je Domovinski pokret podnio prekršajnu prijavu protiv Možemo zbog načina i izvora financiranja njihovih političkih aktivnosti.

Iz Domovinskog pokreta tvrde kako se Možemo financira preko udruge IPE, budući da je njen glavni i daleko najveći donator zaklada Heinrich Böll Stiftung, inače politička zaklada ekstremno lijeve njemačke stranke Die Linke. Naime, Tomaševićeva je udruga u 5 godina od te političke zaklade primila preko 8 milijuna kuna te još dodatnih 1.3 milijuna kuna od Otvorenog društva Georgea Sorosa.

Dolenec: Uobičajen način djelovanja će dovesti do nečega što sada gledamo u SF filmovima poput Igara gladi

U tom kontekstu, zanimljivo je izlaganje Danijele Dolenec iz 2017. na jednoj međunarodnoj konferenciji gdje govorila kao predsjednica Upravnog odbora IPE-a te otkrila neka svoja politička stajališta za koje priznaje da bi mogli zvučati ekstremno.

“Uobičajen način djelovanja će dovesti do nečega što sada gledamo u SF filmovima poput Igara gladi, gdje je ishod desetkovanje svjetske populacije, neka se područja izoliraju te im nije u interesu ostatak svjetske populacije”, govorila je Dolenec koristeći za svoju procjenu izazova u budućnosti tinejdžerski film.

“A također već vidimo načine na koje se trenutni politički sustavi bave suvišnom populacijom, ljudima koji se ne smatraju potrebnima. Vidimo kako se na primjer rješava pitanje zatvorske populacije u SAD-u ili način na koji se rješava pitanje izbjegličkih kampova, koji više nalikuju internacijskim logorima u Europi i tako dalje”; tvrdila je Dolenec.

>Je li istina da je Tomislav Tomašević bio konzultant u 40 zemalja?

Ono što želim reći je da puno ljevičara ne prihvaća ovaj izazov. Dio problema je u tome što je ljevica – znam da je ovo provokativno – nazovite to reakcionarnim, ali uglavnom se referiram na institucionalnu ljevicu, socijaldemokratske i socijalističke stranke. Zašto reakcionarne? Ono što je nekada bilo odlučno ili vrlo istaknuto obilježje ljevice jest orijentacija na budućnost, na napredak, emancipaciju. Umjesto toga, mnoge političke platforme na ljevici bave se nostalgijom, zarobljene su u mašti institucija 20. stoljeća, poput socijalne države, i pokušavaju sačuvati ono što je tu, a to je strašno neadekvatno”, smatra Dolenec.

I drugi način na koji mislim da ljevica nije u potpunosti u skladu s izazovom jest to što ne stavlja puno naglaska i nade u izgradnju autonomnih zona, kako ih mi nazivamo. Zajedništvo, ili horizontalizam, ili izravna demokracija, i različiti drugi načini i pojmovi koji se koriste da bi se rekla ista stvar”, kazala je Dolenec 2017. na konferenciji konferenciji EDGE Funders Alliancea.

“Bojim se da radikalne demokratske prakse ostaju unutar urbanog konteksta, ostaju među obrazovanim i ostaju preokupacija srednje klase. To je temeljni izazov koji treba poduzeti. Kako? Ne slijedeći autonomne strategije izvan države, već izravnim sukobom s državnim institucijama i postavljanjem zahtjeva za politikama koje će proširiti ljudsku slobodu, u najosnovnijem marksističkom smislu, u kojem to znači sposobnost djelovanja. Potrebno nam je da više ljudi ima osnovnu sposobnost djelovanja, čak i bavljenja bilo kakvim pothvatom”, dodala je Dolenec 2017., koja inače jedan od glavnih stratega pa čak i siva eminencija stranke Možemo.