Vlada RH na prvoj sjednici u novoj godini poslala je na prvo čitanje u Sabor prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Time Hrvatska usvaja europski zakonodavni paket o smanjenju emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.
”Spremni za 55”
Zakonom koji je predložila Vlada omogućava se prijenos opsežnog klimatsko-energetskog zakonodavstva EU u okviru paketa ”Spremni za 55” čime se doprinosi ciljevima koje je RH dužna ispuniti sukladno direktivama i uredbama kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 % do 2030.
Prenose se također odredbe nove EU Uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. prema kojima sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (industrijski procesi, upotreba proizvoda, zgradarstvo, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, cestovni i vancestovni promet) u RH moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7 % u odnosu na razinu iz 2005., pri čemu emisije moraju biti u okviru godišnje nacionalne kvote.
>Klimatske promjene i digitalna ekonomija u fokusu zadnjeg dana summita G7
Propisuje se način provedbe obrazovanja i podizanja svijesti o klimatskim promjenama
Propisuje se i način provedbe obrazovanja, obuke i podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama. U svrhu provedbe ove obveze te uzimajući u obzir važnost jačanju znanja i vještine potrebne za klimatsku tranziciju svih dionika kao preduvjeta za postizanje klimatskih ciljeva, propisuje se obveza podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama, obuka i izrada smjernica obrazovanog programa u skladu sa Strategijom niskougljičnog razvoja i Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama.
Zrakoplovni sektor
Predloženim Zakonom prenose se odredbe EU ETS direktive koje propisuju da će operateri zrakoplova od 2027. godine morati kupovati cjelokupnu količinu emisijskih jedinica na tržištu, jer više neće biti besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica za zrakoplovstvo, a što će svakako utjecati na njihove poslovne aktivnosti i konkurentnost. Time se pridonosi poticanju dekarbonizacije komercijalnog zračnog prijevoza te će tranzicija s korištenja fosilnih goriva imati značajnu ulogu u postizanju te dekarbonizacije.
Pomorski sektor
Pomorski promet doprinosi emisijama u EU-u s 3 do 4 % te je stoga EU ETS direktiva izmijenjena kako bi se i pomorski promet uključio u EU ETS s ciljem ispunjenja klimatskih ciljeva EU-a i Pariškog sporazuma.
EU ETS će obuhvatiti polovicu emisija brodova većih od 5.000 bruto tona koji dolaze u luku pod jurisdikcijom države članice, polovicu iz isplovljavanja iz jurisdikcije države članice, sve emisije putovanja između dvije luke pod jurisdikcijom države članice i sve emisije unutar luke pod jurisdikcijom države članice.
>Katastrofalne klimatske promjene
Kako bi se osiguralo nesmetano uključivanje sektora u EU ETS, brodarske kompanije će postupno predavati emisijske jedinice te će tako u 2025. godini morati predati 40 % verificiranih emisija iz 2024. godine, u 2026. godini 70 % verificiranih emisija iz 2025. godine, a u 2027. i nadalje 100 % verificiranih emisija iz prethodne godine.
Što Vlada zakonom želi postići?
Predloženim zakonom želi se naše zakonodavstvo uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije na području klimatskih promjena, ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, a proces će se nastaviti donošenjem provedbenih propisa i planskih dokumenata.
Također, planira se unaprjeđenje institucionalnih uvjeta za donošenje strateških dokumenata u području zaštite klime i ozonskog sloja kao i uspostava sustava odgovornosti za postizanje klimatskih ciljeva.
Vlada želi i unaprjeđenje postojećeg sustava praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova te uspostava sustava za praćenje i izvješćivanje za novi EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
Donošenjem ovog zakona uspostavit će se Socijalni fond za klimatsku politiku, unaprijedit će se sustav inspekcijskog nadzora i omogućit će se bolja provedba zakonskih odredbi vazano uz područje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog sloja.
Osigurana financijska sredstva
Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske uslijed potrebnog povećanja administrativnih i tehničkih kapaciteta tijela državne uprave nadležnog za klimatske promjene. Dodatna financijska sredstva za povećanje administrativnih kapaciteta osigurana su u iznosu od 859.835 eura u 2025. i 859.835 eura u 2026. na aktivnosti A784055 – Administracija i upravljanje ministarstvom.
>Guverner Floride DeSantis novinaru očitao lekciju o uraganima i klimatskim promjenama
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr