Zakon o digitalnim uslugama (DSA) jedan je od najspornijih propisa koje je Europska unija donijela u posljednje vrijeme – on je kamen temeljac novog europskog digitalnog poretka. Pod parolama borbe protiv ‘dezinformacija’, zaštite djece i obrane demokracije, Bruxelles je uspostavio mehanizam koji prvi put sustavno centralizira nadzor nad internetskim sadržajem i daje institucijama moć da određuju granice dopuštenog govora. DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora. U ovom dossieru, kroz seriju tekstova, razotkrivamo sve njegove ključne mehanizme i posljedice za slobodu izražavanja u Europi i Hrvatskoj.
U sedmom nastavku dossiera o Digital Services Actu analiziramo kako je Hrvatska jednoglasno implementirala europsku regulativu, koje su konkretne ovlasti dobili HAKOM i druga državna tijela te tko u praksi odlučuje što je u digitalnom prostoru ‘nezakonit’, ‘štetan’ ili ‘dezinformacijski’ sadržaj.
Hrvatski sabor usvojio je Zakon o provedbi europskog Akta o digitalnim uslugama (DSA) kojim se nacionalno provodi europska Uredba o digitalnim uslugama – bez ijednog glasa protiv.
Provedba ovog zakona u Hrvatskoj otvara pitanja o neovisnosti nadzora, jer ključnu ulogu ima HAKOM. Riječ je o regulatornom tijelu već povezanim s medijskim nadzorom i kome je na čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
DSA platformama nameće obveze da umanjuju rizike poput nezakonitog sadržaja, prijetnji temeljnih prava, rodno uvjetovanog nasilja, ugroze građanskog diskursa i javne sigurnosti kao i na nepovoljni utjecaj na izborne procese (primjer rumunjskih izbora). Velik prostor za nacionalna tumačenja znači da isti sadržaj u različitim zemljama može biti sankcioniran ili toleriran. Pod krinkom zaštite korisnika, zakon tako otvara vrata institucionaliziranoj cenzuri i sužava prostor slobode govora.
>Dossier DSA(6): Hoće li svjetonazorski i vjerski stavovi postati ‘govor mržnje’?
Sabor je usvojio zakon o provedbi DSA u Hrvatskoj bez ijednog glasa protiv
Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) Europski je parlament usvojio u listopadu 2022. godine, a stupio je na snagu 17. veljače 2024. godine.
Postupak provedbe Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj započeo je krajem mandata prošle Vlade Andreja Plenkovića, ali je dugo stagnirao, zbog čega je Europska komisija pokrenula postupak protiv Hrvatske. DSA je zatim 2024. godine preuzelo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Nova Vlada je potom usvojila Prijedlog Zakona, a krajem rujna iste godine Hrvatski sabor ga je raspravio u prvom čitanju.
Hrvatski sabor izglasao je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 28. ožujka 2025. 10. travnja objavljen je zatim u Narodnim novinama, te je stupio na snagu 18. travnja.
Za provedbu ovog zakona nijedan saborski zastupnik nije glasovao protiv. Bilo je 9 suzdržanih i 107 glasova ZA.
Tim zakonom uspostavljen je institucionalni okvir za provedbu DSA-a, u kojem središnju ulogu ima Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), imenovana nacionalnim koordinatorom za digitalne usluge.
Što piše u Zakonu?
Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj ima 26 članaka i uređuje nacionalnu provedbu Uredbe (EU) 2022/2065 o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga. Njime se određuju nacionalna tijela i njihove ovlasti, pri čemu je koordinator za digitalne usluge HAKOM, koji koordinira rad svih nadležnih tijela u Hrvatskoj, surađuje s koordinatorima iz drugih država članica i Europskim odborom za digitalne usluge, sastavlja godišnja izvješća te dodjeljuje status pouzdanih prijavitelja.
Različita tijela, poput Državnog odvjetništva, Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za zaštitu osobnih podataka, Carinske uprave, Državnog inspektorata, Ministarstva zdravstva i Agencije za elektroničke medije, ovlaštena su izdavati naloge za uklanjanje nezakonitog sadržaja ili za dostavu informacija. Ta tijela mogu izdavati naloge i platformama koje nemaju sjedište u Hrvatskoj, čime se nacionalni nadzor izravno veže uz europski sustav cenzure sadržaja.
Pružatelji usluga posredovanja koji imaju poslovnu adresu u Hrvatskoj obvezni su dostaviti HAKOM-u obavijest o pružanju svojih usluga, uspostaviti interne sustave za rješavanje pritužbi, osigurati transparentnost, zaštitu maloljetnika i druge obveze propisane Zakonom. Protiv naloga i odluka nadležnih tijela moguće je podnijeti prigovor Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, a potom žalbu Visokom prekršajnom sudu, dok se protiv odluka HAKOM-a može pokrenuti upravni spor.
>Dossier DSA(5): Sokol za Narod.hr o prednostima i rizicima Akta o digitalnim uslugama
Novčane kazne
Zakon predviđa novčane kazne za nepoštivanje odredbi, koje se kreću od 1.320 do 66.360 eura ili do 6 posto godišnjeg svjetskog prihoda, ovisno o vrsti prekršaja i pravnom statusu počinitelja. Također su definirani rokovi za objavu informacija, donošenje podzakonskih propisa te prestanak važenja prethodnih zakonskih rješenja, a Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama.
HAKOM kao koordinator digitalnih usluga u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je za nacionalnog koordinatora za digitalne usluge prema Zakonu o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA) određen HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. HAKOM će koordinirati rad svih nadležnih tijela u zemlji. Bit će kontaktna točka za suradnju s drugim državama članicama EU-a te sudjelovati u radu Europskog odbora za digitalne usluge.
Zakon predviđa da nacionalni koordinator bude neovisan, autonoman u upravljanju proračunom te opremljen odgovarajućim tehničkim, financijskim i ljudskim resursima. Riječ je o uvjetima koje je Hrvatski sabor prepoznao u HAKOM-u, iako mu je na čelu brat ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, Tonko Obuljen, te u tom smislu slabo možemo prepoznati neovisnost ovog tijela.
Nakon što je Zakon stupio na snagu, HAKOM je postao obvezan pred Saborom podnositi godišnja izvješća o provedbi. Do sada je ponio samo jedno izvješće u rujnu prošle godine za 2024. godinu.
>Dossier DSA (3) Goleš Babić za Narod.hr o novom digitalnom poretku i sužavanju slobode govora
HAKOM će primati pritužbe od pouzdanih prijavitelja
Primatelji usluga mogu podnijeti pritužbu protiv pružatelja usluga posredovanja ako smatraju da su povrijeđeni propisi DSA-a. HAKOM odlučuje o pritužbama kao koordinator, a odluka se može osporavati pravnim postupkom pred nadležnim upravnim sudom. Koordinatori procjenjuju samo usklađenost platforme s obvezama iz DSA, ne sadržaj samih objava ili odluka platforme. Odluke platforme mogu se dodatno osporavati kroz njihov interni sustav za rješavanje pritužbi.
HAKOM, u ulozi koordinatora, prati rad svih nadležnih tijela, provodi nadzor i objavljuje godišnje izvještaje o aktivnostima. U sklopu DSA uveden je institut pouzdanih prijavitelja, čije pritužbe platforme moraju prioritetno razmatrati. HAKOM planira donijeti i pravilnik o kriterijima dodjele, suspendiranja i opoziva statusa pouzdanih prijavitelja.
Svi pružatelji usluga posredovanja koji imaju sjedište ili glavnu poslovnu adresu u Hrvatskoj obvezni su prijaviti HAKOM-u da pružaju svoje usluge. HAKOM je na svojoj mrežnoj stranici objavio detaljne upute kako podnijeti tu obavijest, a rok za prijavu bit će tri mjeseca od objave. Ako to ne učine, mogu biti kažnjeni. Tvrtke i organizacije s novčanom kaznom od 6.630 do 66.360 eura ili do 6 posto godišnjeg svjetskog prihoda, a fizičke osobe i obrtnici s 1.320 do 6.630 eura.
>Dossier DSA (2): Od Muska do Poljske – je li DSA novo ‘ministarstvo istine’?
Tko određuje što je govor mržnje, nezakoniti ili štetan sadržaj u Hrvatskoj
Prema stajalištu Vlade i raspravama u Hrvatskom saboru, nalozi za postupanje u vezi s nezakonitim sadržajima iz sfere kaznenih djela i prekršaja bit će u nadležnosti Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova. To znači da se DSA u Hrvatskoj ne shvaća kao instrument za proizvoljno uklanjanje sadržaja, nego kao mehanizam koji se aktivira tek kada je riječ o već postojećim kaznenim djelima.
Središnju ulogu u provođenju DSA ima Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). HAKOM je imenovan nacionalnim koordinatorom za digitalne usluge, a uz HAKOM, DORH i MUP, ovlasti za izdavanje naloga za uklanjanje sadržaja imaju i Agencija za zaštitu osobnih podataka za kršenje zaštite osobnih podataka.
Za kršenje intelektualnog vlasništva zadužena je Carinska uprava Ministarstva financija. Državni inspektorat zadužen je za djelokrug svojih inspekcija, dok Ministarstvo zdravstva provodi nadzor za nezakonit sadržaj iz područja zdravstva, lijekova, medicinskih proizvoda i biomedicine.
Osim govora mržnje i nezakonitog sadržaja ili zakonitog ali štetnog, prema DSA uklanjat će se i tzv. dezinformacije. Na tom području surađivat će se s ”provjeravateljima činjenica” poput Faktografa. No njihove metode često favoriziraju određene političke stavove i etiketiraju mišljenja ili kritike kao ”dezinformacije”. Primjer je Meta, koja je u prvoj polovici 2023. uklonila ili smanjila doseg desetaka milijuna sadržaja.
>Dossier DSA (1): Kako je donesen europski akt kojim je zacementirana cenzura?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa