Nakon što je Narod.hr razotkrio antisemitske napade Bojana Ivoševića, kandidata za dogradonačelnika uz Ivicu Puljka u drugom krugu lokalnih izbora u Splitu, zamolili smo dr. sc. Andreu Feldman, izvanrednu profesoricu na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu da to prokomentira.
> Razotkriven Ivoševićev antisemitizam: ‘Jasno mi je zašto se Hitler okomio baš na Židove!’
Narod.hr: Kako komentirate antisemitski stav Bojana Ivoševića, kandidata za dogradonačelnika grada Splita na strani lijevog Centra?
Posljednjih godina nažalost, svjedočimo sve većem iskazu netrpeljivosti i mržnje predstavnika lijevih političkih opcija prema Židovima u mnogim europskim zemljama, kao i u SAD-u. Ne radi se isključivo o protivljenju izraelskoj politici prema Palestincima, već o gotovo školskom primjeru širenja antisemitskih predrasuda i mitova, primjerice o teorijama zavjera, idejama o tajnim društvima koja ovladavaju svijetom, kao i kritici financijskog kapitala, kapitalizma uopće. Takvi su stavovi često prerušeni u anticionističke poruke. Ne manje važno, ovakve se otrovne rasprave nerijetko vode i na društvenim mrežama. Nevjerojatno je kako je jedna 97-godišnja gospođa u Engleskoj, preživjela zatvorenica iz Auschwitza i Buchenwalda, prije svega nekoliko dana našla u situaciji da ju TikTok trolovi napadaju slaveći Hitlera.
No, ono što je nedopustivo u našoj zemlji, u našem društvu i u našim političkim utakmicama je da se osoba s tako opasnim stavovima (i to ne samo kad je riječ o Židovima, već i o Romima, Kurdima, a i Hrvatima) može uopće naći u situaciji predstavljati građane Splita, ili na bilo kojoj javnoj dužnosti. Političari, bez obzira na političku orijentaciju ili svjetonazor imaju odgovornost pred svima nama, dizati standarde ponašanja u javnosti, a ne ih spuštati.
Narod.hr: Možete li objasniti kako se manifestira antisemitizam danas?
Ortodoksni rabin napadnut na ulici. Sinagoga osvanula prekrivena svastikom. Kroz židovski kvart prolaze vozila iz kojega odzvanjaju poruke mržnje. Učestali su fizički napadi, ponekad oružani, paljevine sinagoga i vandalizam. Ovakve su pojave sve češće u mnogim europskim gradovima. Jedna studija iz 2019. godine pobrojala je 387 antisemitskih napada u svijetu koji su ponekad povezani uz masovnu imigraciju, ponekad uz gospodarske probleme, a često uz oporbu državnoj politici Izraela. Kao da ne postoji razlika između legitimne kritike državne politike i izljeva netrpeljivosti, poziva na nasilje i promicanje mržnje prema Židovima. To pridonosi porastu nasilja, napadima na sinagoge i židovska groblja i sve većem osjećaju nesigurnosti.
Posebno zabrinjavaju dokazi o učestalim napadima koji od krajnje ljevice, nalaze put ka srednjostrujaškim medijima ali i političkim strankama i njezinim predstavnicima.
Najvažniji je primjer Laburističke stranke u Engleskoj, čiji je predsjednik Jeremy Corbyn, suspendiran zbog njegovih antisemitskih stavova i djelovanja, odnosno propusta djelovanja kad su u pitanju unutarstranačke žalbe za antisemitizam. Dogodilo se to u svibnju 2019. godine, nakon što je izvješće jedne organizacije za obranu ljudskih prava, optužilo Laburističku stranku za sustavno sprečavanje antisemitskog djelovanja u vlastitim redovima. To je dovelo do pada Corbyna, ali i do drastičnog pada popularnosti laburista i gubitka na izbornima od kojih se još laburisti uvijek nisu oporavili. S druge strane britanski premijer, vođa konzervativaca, Boris Johnson ne propušta prigodu jasno iskazati potporu židovskoj zajednici u svojoj zemlji, a posebno nakon porasta antisemitskih napada u posljednje vrijeme.
Antisemitski napadi u velikim europskim zemljama, poput Francuske i Velike Britanije, ali i Njemačke i SAD-a predstavljaju značajan otklon od razdoblja neposredno nakon Drugog svjetskog rata i traume Holokausta, kada su se te iste zemlje gotovo natjecale u podršci novoosnovanoj državi Izrael. Danas je situacija sasvim drugačija. U prosincu 2018 godine, Agencija Europske unije za temeljna prava pitala je europske Židove tko je najodgovorniji za najozbiljnije antisemitsko zlostavljanje koje su doživjeli. Samo ih je 13 % reklo kako su počinitelji bili ljudi radikalno desnih uvjerenja, 30% je za to okrivilo „ekstremističke Muslimane“, a 21% je reklo kako ih je zlostavljala osoba ljevičarskih uvjerenja.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.