U nedjelju, 3. listopada 2021. godine, održali su se dopunski izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz reda pripadnika nacionalne manjine, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.
Ove dopunske lokalne izbore obilježila je izuzetno slaba izlaznost od svega 1 – 30%, prosječno oko 12%. Najmanja izlaznost je bila u gradu Zagrebu (1%) i Međimurskoj županiji (3,84%), a najveća u Koprivničko-križevačkoj (30,43%).
Dopunski izbori koštali su nas oko 10 mil. kuna.
U Gradu Zagrebu je izašlo svega 220 birača srpske nacionalne manjine od njih 20.361 koji imaju pravo glasa na tim listama. Postoje cijele gradske četvrti gdje na izbore nije izašao niti jedan predstavnik, kao u Sesvetama, Brezovici i Lučkom. Također, postoje mnogi mjesni odbori gdje je izašlo tek 1-3 birača. Na 29 biračkih mjesta (od ukupno 36) u Zagrebu izašlo je manje od 10 birača. Izlaznost na manjinskim listama na lokalnim izborima u svibnju 2021. u Gradu Zagrebu je također bila izuzetno niska (2%).
To nam pokazuje da naši sugrađani iz redova srpske nacionalne manjine u Zagrebu ili nisu zainteresirani za ovakve izbore ili znaju da je dovoljno da izađe jedna osoba pa da predstavnik srpske manjine uđe u Gradsku skupštinu.
Svi kandidati u Gradu Zagrebu i mnogim lokalnim jedinicama su iz redova SDSS-a. Ovako niska izlaznost vjerojatno pokazuje da naši sugrađani nisu zainteresirani za podupiranje te stranke i njihovih politika te ih i oni smatraju suvišnima. Ovu situaciju s rezerviranim mjestima za manjine iskorištavaju većinom ‘politikanti’ koji su instrumentarij provođenja politika iz vrha te političke stranke te usput imaju lijepu plaću i poneku privilegiju. Ako nije tako, nego SDSS ima jako dobar politički program neka se kandidiraju na općim listama pa da za njega mogu glasovati svi građani.
Čestitam našim sugrađanima koji su pokazali prijezir i nezainteresiranost svojim neizlaskom na lokalne izbore na manjinskim listama. Time su rekli da im SDSS u Gradu Zagrebu ne treba!
Na žalost, u Hrvatskoj su razmjeri rezerviranih mjesta (8 na nacionalnoj i određeni broj na lokalnoj razini) jako veliki. To je gotovo potpuno nepoznato u demokratski razvijenoj Europskoj uniji u kojoj u svakoj državi živi određeni broj nacionalnih manjina, čak i puno veći nego u Hrvatskoj (npr. Nizozemska 18%), a u kojima nema predstavnika nacionalnih manjina u nacionalnim i lokalnim tijelima vlasti. Na nacionalnoj razini samo još 3 države osim Hrvatske imaju zastupnike nacionalnih manjima (Slovenija 2, Danska 4, Belgija 1).
Već godinama svjedočimo u Saboru političkoj trgovini – da se 8 manjinskih predstavnika s rezerviranim mjestima priključuju pobjedničkoj stranci te stvaraju većinsku ‘koaliciju’ tj. trgovinu (HDZ/SDSS). Time većinska stranka dobiva potrebnu većinu, a oni s rezerviranim mjestima dobivaju dodatne privilegije. Time su zakinuti birači čiji predstavnici moraju osvojiti 15.000 – 17.000 glasova da uđu u Sabor. Da su izašli na izbore po istim pravilima, tih 8 zastupnika bi trebalo najmanje 100.000 glasova. Ista ili slična trgovina se događa i na nižim razinama te na neki način predstavlja legalnu političku korupciju.
Nejednakost glasova na nacionalnim i lokalnim izborima je veliki problem. Kandidat SDSS-a može ući zagrebačku skupštinu s 220 glasova, dok je npr. za 33.943 glasa na lokalnim izborima u Gradu Zagrebu Domovinski pokret dobio 4 mjesta u Gradskoj skupštini. Ovo nije pozitivna diskriminacija jer se radi o velikom broju mjesta u Saboru, skupštinama, općinama…. Ovdje se radi o diskriminaciji građana svih nacionalnosti koji glasaju za kandidate na općim listama.
Ustavom RH su zajamčena sva prava koje nacionalne manjine trebaju imati na čemu smo ponosni. Živimo u 21. stoljeću i dio smo Europske unije. Ne bi niti mogli biti dio EU-a kada ne bi jamčili sva etnička, kulturna, jezična i druga prava našim sugrađanima manjinskih nacionalnosti. Hrvatska se ponosi suživotom sa svim nacionalnim manjinama koje su obogatile našu kulturu, književnost, razvoj gradova i sela…. Mnogi pripadnici nacionalnih manjina bili su sudionici Domovinskog rata – Srbi, Mađari, Česi, Albanci…
Prisjetimo se da je GI Narod odlučuje tražila u 2. referendumskom pitanju dopunu čl. 72 Ustava RH da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Temeljno je pitanje da li netko tko ima zajamčeni odn. unaprijed rezervirani glas (bez obzira na dobiveni broj glasova i izlaznost) može odlučivati na jednaki način kao i narodni predstavnici koji su dobili prosječno 15.000 glasova birača.
Isto pitanje vrijedi i za lokalne izbore gdje se rezerviranim mjestima ulazi na VIP položaje u političke i financijske utrke. Jedino je rezervacija i privilegija puno više.
* Natalija Kanački, liječnica, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje i članica Upravnog odbora udruge U ime obitelji. Od 2001.-2005. g. živjela je u Paradiseu, Kalifornija, SAD.
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
