Dr. Markić: Sve zemlje Europske unije slažu se oko toga da zajednica između žene i muškarca jest brak

Foto: Snimka zaslona

“Hrvatska je stavila u svoj Ustav zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca. To je isto učinila Makedonija, to su isto učinile druge zemlje koje jesu i nisu u EU. A ova inicijativa, Mama, tata i djeca služi tome da se postigne “zajednički teritorij” svih tih zemalja. Dakle, sve zemlje Europske unije se slažu oko toga da zajednica između žene i muškarca jest brak”, rekla je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji gostujući u nedjelju na N1 televiziji u emisiji Točka na tjedan Nataše Božić u prilično negostoljubivoj atmosferi.

Na samome početku upitana je li glavna revolucionarka konzervativaca kako su ju nazvali gotovo svi kandidati za predsjednika SDP-a, dr. Markić pojasnila je da je taj termin – konzervativna revolucija – kontradiktoran u sebi, oksimoron.

“Dakle, nešto što je konzervativno i revolucija ne idu zajedno. Ja bih rekla da sam ja dio jedne građanske, ako trebamo reći revolucije, odnosno jednog građanskog pokreta, građanske inicijative koja okuplja razne ljude i djeluje u društvu kako smo i krenuli, kao građanska inicijativa za ustavnu definiciju i zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca. Što se tiče SDP-ove unutarstranačke kampanje, gotovo svi kandidati pokušavali su mobilizirati svoje glasače unutar SDP-a u napadima na nas. Od gospode Ostojića i Bernardića, koji su gostovali prije mene, nisam čula ništa konkretno, novo što će se napraviti za hrvatske građane koji dijele socijaldemokratske poglede na svijet, a važno im je poštenje, protive se korupciji, žele odmicanje SDP-a od komunističkog nasljeđa. Dakle, ti svi birači niti od jednog od kandidata nisu čuli ništa novo. Na žalost, SDP u četiri godine, koliko su bili na vlasti, neprekidno su pokušavali pojačavati podjelu među građanima, sprječavajući da se mi, iako ne dijelimo mišljenja o nekim pitanjima, oko onih oko kojih se slažemo, ujedinjujemo. De facto je cijelo vrijeme bila poruka, ako se ne slažeš s U ime obitelji o braku, onda se s njima ne smiješ složiti ni oko čega…Nemoj se s njima složiti niti oko promjene izbornog sustava, niti oko toga da treba mijenjati državnoga odvjetnika, poruka je bila -ne smiješ s njima imati ništa zajedničko. I to je pogrešno, pluralno društvo drugačije funkcionira”, kazala je dr. Markić.

Više od 380 tisuća potpisa za promjenu izbornog sustava

Odgovarajući zašto se Udruga zalaže za ukidanje praga od 10 posto za 3 preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima, dr. Markić podsjeća da je U ime obitelji (UIO) 2014. prikupila više od 380 tisuća potpisa za promjenu izbornog sustava.

“Nismo imali referendum o promjeni izbornog sustava, jer je tadašnji ministar Bauk, tadašnji ministar SDP-ove i HNS-ove vlade,tvrdio da 380.000 potpisa nije 10 posto broja birača u Hrvatskoj, tvrdeći da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača. Ustavni sud je, nažalost, prihvatio tu brojku kao istinitu, a ona je potpuno netočna. U Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača, s onima koji žive u inozemstvu oko 3.700.000. Dakle, jedan veliki dio građana već razumije da je potrebna demokratizacija izbornog sustava. Zašto? Zato da bi političari, da bi zastupnici bili što izravnije odgovorni glasačima, nama. Zato što ako birači znaju da ulaze u Sabor zahvaljujući našim glasovima, onda odgovornost tog saborskog zastupnika u zalaganju za opće dobro neće biti prema šefu njegove stranke, koji ga je stavio na listu, a onda smo mi zaokružili tu listu, već prema biračima, njima će biti odgovoran. Što se tiče preferencijalnih glasova, kao što znate nakon što nije bilo došlo do referenduma o promjeni izbornog sustava, Zoran Milanović omogućio je 2015. jedan preferencijalni glas. Mi smo tražili tri, bez praga, on je dao jedan s pragom. Naši izračuni su pokazali da je sada, na parlamentarnim izborima ove godine preferencijalni glas koristilo 66 posto građana. Mi smo tek 25 godina nakon što imamo svoju zemlju dobili mogućnost preferencijalnog glasa. To je odmah koristilo 66 posto ljudi i ušlo je samo osam posto od ukupnog broja zastupnika zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Da nema cenzusa, da ne postoji preduvjet da kandidat mora dobiti 10 posto glasova liste na kojoj se nalazi, u Sabor bi ušlo 36 zastupnika, 3 puta više”, upozorila je.

Na pitanje novinarke hoće li birači birati kandidate koji se koriste populizmom dr. Markić izrazila je vjeru u birače, odbacivši strah od otvaranja vrata populistima ukidanjem tog praga.

“Po čemu je bolji populizam stranaka od populizma birača? Ja se uzdajem u ljude. Smatram da zemlja poput Hrvatske, koja je živjela zadnjih 70 godina u dva totalitarna režima, prvo četiri godine u fašizmu, a onda 45 godina u komunizmu, treba poticati ljude da participiraju u svemu u društvu, pa i u vlasti. Ja se ne bojim toga, niti ja mislim da su birači glupi niti mislim da će oni povjerovati svakome tko će se pojaviti i pričati im priču. Ako imamo povjerenje u šefove stranaka, koji slažu izborne liste, ne vidim zašto ne bismo imali povjerenja u birače. Treba dati mogućnost biračima da preferencijalnim glasovima odaberu 35 posto saborskih zastupnika pomoću 3 preferncijalna glasa bez praga. A i te kandidate, koje mi, birači, odabiremo preferencijalnim glasovima biramo između onih koje su na listu postavile stranke. Prema tome, u čemu je problem? Stranke žele imati koncentriranu moć u svojim rukama”, smatra Željka Markić.

Prednost dopisnog ili elektroničkog glasovanja

„Htjela sam još samo reći jednu još točku vezanu uz promjenu izbornog sustava, koju smatram izuzetno važnom, a to je da se omogući dopisno ili elektroničko glasovanje svim biračima“, izjavila je dr. Željka Markić i zašto je to važno pojasnila je na primjeru Hrvata koji živi u Njemačkoj sa ženom koja je Hrvatica iz Bosne i Hercegovine.

“Gospođa će dobiti na kućnu adresu pismo kako bi glasovala dopisnim putem na izborima u Bosni i Hercegovini, a njezin suprug, Hrvat iz Hrvatske, on mora putovati tisuću kilometara da bi došao u veleposlanstvo i tamo glasovao. Prema Ustavu svi hrvatski državljani koji imaju pravo glasa, moraju imati mogućnost glasovati. Dopisno ili elektroničko glasovanje omogućuje ljudima da participiraju u izborima, bez da, recimo, u SAD-u putuju stotinama ili tisućama kilometara dpo svog glasačkog mjesta. Slovenci su 2013. ili 2014. imali izvanredne izbore u ljeto. Njihovi birači su se bunili zbog toga, jer je to bilo vrijeme godišnjih odmora te su rekli da ne žele imati izbore usred ljeta, kad idu na more. Znate što su Slovenci napravili? Osigurali su da biračima, koji su dovoljno unaprijed trebali dostaviti adresu, na njihov hotel u kojem ljetuju ili u vikendicu dođe pismo sa listićem za glasovanje. Smatram da je potpuno neprihvatljivo ograničavati dijelu hrvatskih birača pravo glasa zato što su mjesta glasovanja udaljena od mjesta gdje oni žive.“

Na pitanje novinarke o tome u kojoj mjeri U ime obitelji podupire Most, dr. Markić je odgovorila:

“Most ima neke prijedloge s kojima se slažemo, neke za koje mislimo da ne odrađuju dobro. Da su, kako vi kažete, na liniji s nama, onda bi Most tražio tri preferencijalna glasa i ne bi odustali od svoga zahtjeva da nema cenzusa. Dakle, ne bi pristali na to da ih HDZ uvjeri da trebaju od toga odustati. Drago mi je kad Most ili HDZ ili SDP daju prijedloge koji dovode do pomaka koji su pozitivni za sve ljude u Hrvatskoj. Jer to je ono što nam je potrebno – ne da stranka gleda samo svoje interese, samo ono što zanima njihovo biračko tijelo udovoljavajući im, već da se pronalaze rješenja koja u konačnici sve nas pomiču prema naprijed, bez obzira kakvo mišljenje imamo o određenim pitanjima.”

Mama, tata i djeca – Europska građanska inicijativa za zaštitu braka i obitelji

O inicijativi “Mama, tata i djeca” – europskoj građanskoj inicijativi za zaštitu braka i obitelji”, dr. Markić kaže da je to građanska inicijativa u koju je uključeno svih 28 zemalja Europske. Europska komisija željela je kroz mogućnost građanskih inicijativa (ECI European Citizen’s Initiative) približiti EU građanima.

„Kao što znate, Europska unija nema pravo odlučivati o zakonima vezanim za obitelj – o tome odlučuje svaka zemlja članica za sebe. Tako je, na primjer, Hrvatska stavila u svoj Ustav brak kao zajednicu žene i muškarca. To su učinile još neke zemlje. Ova građanska inicijativa, Mama, tata i djeca, omogućuje da se ostvari „zajednički teritorij“ svih država EU. Naime, sve zemlje Europske unije se slažu oko toga da zajednica između žene i muškarca jest brak. Ima dosta zemalja koje se ne slažu da je neka druga zajednica, dva muškarca, dvije žene, dvije žene, jednog muškarca i dvije žene brak. Zato ECI pod nazivom „Mama, tata i djece“, predlaže da se dogovori oko toga, da kad se na razini EU govori o braku, da se onda podrazumijeva ona zajednica oko koje se sve zemlje članice slažu, a to je zajednica žene i muškarca. Tako da u dokumentima i kad se komunicira o braku na razinu EU bude jasno da se govori o pojmu oko kojeg se svi mi slažemo – braku kao zajednici žene i muškarca. Za ovu inicijativu potrebno je u godinu dana prikupiti milijun potpisa u 28 zemalja, i potrebno je da pola država osigura minimalnu kvotu. To je krenulo u četvrtom mjesecu ove godine, u ovom trenutku je pola zemalja osiguralo tu kvotu, a među njima je i Hrvatska.”

Hod za život

“Mi smo u svibnju ove godine sudjelovali u organizaciji Hoda za život pod geslom “Za život, obitelj i Hrvatsku”. Mi smatramo da je važno pružiti potporu ženama, obiteljima i otvoriti raspravu o tome kada počinje ljudski život koristeći za to znanstvenu argumentaciju, a ne ideologiju, etiketiranje u medijima, napade kojima smo neprekidno izloženi. Dakle, ako istraživanja pokazuju da 75 posto žena, koje su imale pobačaj kažu da su to učinile zato što su bile u ekonomskim poteškoćama i pod pritiskom okoline, onda mi očekujemo da hrvatsko društvo učini nešto da tim ženama pomogne, da one imaju priliku zadržati svoje dijete”, upozorila je dr. Markić, dodajući da nije zadovoljna najavama i realizacijom raznih mjera za potporu obitelji.

“Mnogo je toga bilo obećavano – 1000 Eura za svako novorođenče, status majke odgajteljice za žene sa 4 i više djece, što je sada ostvareno samo u Zagrebu, poticaji za mlade obitelji za kupovinu prve nekretnine, mjere kojima će se ženama pomoći bolje uskladiti privatni i poslovni život.. Na žalost u ovom je trenutku malo toga učinjeno. Svima nam je žao da se ne ulaže u ono što je najvažnije, a to je obitelj. Mi ćemo morati za nekoliko godina uvoziti radnike, i u to ćemo morati ulagati velik novac -da ih školujemo, da ih naučimo naš jezik, a istovremeno ne ulažemo novac u ljude, najvrijednije što imamo i obitelji – to je isto jedan od razloga zašto jedan dio mladih ljudi odlazi iz Hrvatske.”

Život počinje začećem

Predsjednica udruge UIO podsjeća da je KBC Zagreb, 2009. godine, na upit Ustavnog suda potvrdio kada započinje ljudski život.

Stručnjaci Klinike za ginekologiju, Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu “na upit Ustavnog suda, kada započinje ljudski život, odgovorili su da ljudski život započinje u trenutku začeća, odnosno spajanjem jajne stanice i spermija.”

Na upit novinarke o tome tko je to povrdio, dr. Markić je odgovorila:

“Klinički bolnički centar Zagreb Zagreb, 2009. godine, na upit Ustavnog suda. Kao što znadete, taj zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o pobačaju na Ustavnom je sudu već 25 godina. Ustavni sud treba odgovoriti je li zakon o pobačaju koji je na snazi još iz vremena komunizma, iz Jugoslavije, prošle države, iz 1978. godine, da li je taj zakon u skladu s novim Ustavom Republike Hrvatske. Dvadesetpet godina Ustavni sud nad tim misli, gleda, nema očito odlučnosti odlučiti. Ustavni je sud zatražio od KBC Zagreb da im da znanstvenu definiciju početka ljudskog života i medicinski stručnjaci su odgovorili da ljudski život započinje spajanjem jajne stanice i spermija. Za mene osobno i za nas kao udrugu važno je da se o tom pitanju razgovara i da ljudi dobiju ove znanstvene informacije. Evo, Vi ste se iznenadili i niste čuli za ovo znanstveno mišljenje KBC-a. Koliko još ima ljudi koji s tim nisu upoznati? Nama je važno da svaka žena ima sve potrebne informacije, svu potporu. Smatram da pomoći ženi znači pružiti joj potporu da ima priliku ugledati lice djeteta koje nosi. Ovih 75 posto žena, koje kažu da su napravile pobačaj jer nisu imale novaca da rode ili ih je netko prisiljavao i na njih vršio na njih pritisak -one nisu imale izbora. Tako da mi odabiremo zalagati se i boriti za te žene. Drugi odabiru govoriti za neke druge”, naglasila je dr. Markić.

Značaj informacija i otvorene rasprave

“Ja sam za to da žena ima pravo dobiti sve točne informacije. Danas u društvu to nije tako.Danas žena koja ide na pobačaj nema sve informacije. Nije osigurano da ona dobije informaciju, nije osigurano da se s njom razgovara, nije osigurano da ona, ako je u ekonomskim poteškoćama, da za to dobije pomoć. Tim ženama u poteškoćama jedino nevladine udruge pomažu da rode svoje dijete – tako je pater Glogović otvorio 5 kuća kako bi te žene mogle roditi svoje dijete. Mislim da je neprihvatljivo da društvo ne čini više.“

O apsolutnoj zabrani pobačaja

“Ne postoji niti jedna država u kojoj je pobačaj potpuno zabranjen. Cijela ta priča o apsolutnoj zabrani, ona samo služi da bi se spriječilo raspravu o početku ljudskog života i pobačaju. U svim zemljama, uključujući i Poljsku, koja se tako često uzima za primjer, kad je život majke ugrožen, onda je pobačaj zakonit. Dakle, ta majka može zatražiti da se, da bi ona preživjela, prekine život njezinog djeteta. Ali ono što nedostaje su informacije za ženu i potpora ženi u poteškoćama da rodi svoje dijete. Vi danas u 2016. Godini imate situaciju da se napada pravo liječnika na priziv savijesti. Pročitala sam da je gospođa Drakulić izjavila da bi trebalo liječnike prisiljavati da rade pobačaj. To je nevjerojatno. Mi se nalazimo u jednom postkomunističkom, posttotalitarnom društvu u kojem se neprekidno nastoji spriječiti mirna, argumentirana javna rasprava. I ja mislim da je jako važno da o tom sad razgovaramo”, poručujući “to je ono što mi nastojimo promijeniti svojim djelovanjem, objasniti poteškoće u kojima se žene nalaze, koliko je težak njihov izbor, da im se treba pomoći, a ne ih se osuđivati u jednom smjeru ili u drugom.”

Dr. Markić odgovorila je na još nekoliko pitanja. O tužbi protiv novinarke Derifaj, o lažima da se obogatila na trgovini kontracepcije i o Human rights watch Helsinki.

Cijeli prilog možete pogledati ovdje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/N1