Dr. Markić: Zakon štiti život – on je razlika između toga hoće li netko imati priliku živjeti jedan predivan život ili neće

željka markić život
Foto: HKR

Ovogodišnji Hod za život, pod geslom “Život je zakon!”, bio je tema Argumenata Hrvatskoga katoličkog radija.

Predsjednica Udruge “U ime obitelji” dr. Željka Markić najavila je da će ovogodišnji Hod biti održan u čak deset hrvatskih gradova, i to 7. svibnja u Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Varaždinu, 14. svibnja u Zagrebu, 21. svibnja u Splitu i Imotskom, 28. svibnja u Zadru i Pločama te 11. lipnja u Osijeku i Sisku. Novi gradovi domaćini su Vinkovci, Varaždin i Ploče.

Dodala je da je sve brojnije sudjelovanje građana na Hodu za život pravi pokazatelj sve veće osjetljivosti društva za najmanje. “Smatram da je jednom godišnje doći na Hod minimum za čovjeka, muškarca ili ženu, bilo kojeg mladog čovjeka koji ima jasan stav da traži zaštitu života od začeća do prirodne smrti. Paradoksalno je da u komunizmu, kao građani, nismo bili odgovorni za zakon koji je režim postavio. Ali danas, u demokraciji, jesmo i osobno sam uvijek sretna kad pomislim kakva god da je situacija sa zakonom danas u Hrvatskoj, za 50 ili 100 godina nitko neće moći reći da su se svi Hrvati s tim slagali. Ne, mi se ne slažemo s tim!”, naglasila je dr. Markić i osvrnula se i na geslo ovogodišnjega Hoda.

“Život je zakon i zakon štiti život. Zakon je razlika između toga hoće li netko imati priliku živjeti jedan predivan život ili neće. Zato mislim da je o tome važno govoriti, uz stalni govor o činjenicama da znanost bez sumnje tvrdi da život počinje začećem.”

> Dr. Markić: Rat u Ukrajini sve nas čini još osjetljivijima za izgradnju kulture zaštite svakog ljudskog života

> Pogledajte datume kada će se održati Hod za život, obitelj i Hrvatsku u 10 hrvatskih gradova

Dr. Radan: Mi nismo stvoritelji ili vlasnici života, mi smo samo odgovorni za život i zato ga čuvamo

Specijalistica ginekologije i opstetricije i bioetičarka doc. dr. Mirjana Radan je, govoreći o prvim otkucajima djetetova srca, naglasila da osnova za kucanje srca postoji već tri tjedna nakon začeća te da se to najbolje vidi na ultrazvučnim uređajima s vrlo visokom rezolucijom. Spomenula je i reakciju očeva koji su, po njezinu iskustvu, najčešće vrlo emocionalni i velika potpora ženama. Upitana pak o slučajevima kada ultrazvuk pokazuje prisutnost neke bolesti ili deformaciju, dr. Radan je istaknula: “Nikada ne odustajemo. Medicina je tu da pomaže da sprječava bolest i da je pravovremeno dijagnosticira te da liječi najboljim mogućim sredstvima, “up-to-date”. Uostalom, život je u Božjim rukama. On ga je dao i On će ga izvesti na najbolji mogući način. Mi nismo stvoritelji ili vlasnici života, mi smo samo odgovorni za život i zato ga čuvamo.”

Zagrebački Hod za život

Član organizacijskog tima “Hoda za život” u Zagrebu Luka Holjevac najavio je da će zagrebačka ruta biti ista kao prošlogodišnja. U 11 sati 14. svibnja kreće od Hrvatskoga narodnog kazališta, i to Frankopanskom, Ilicom, Trgom bana Jelačića i Praškom do Zrinjevca. Spomenuo je da su prošle godine neki sudionici organizirano došli u koloni iz Dubrave te da se razmišlja o tome da ove godine kolone dođu sa sve četiri strane grada Zagreba. Kao muškarac, posebno je naglasio važnost potpore muškaraca ženama, s obzirom na to da neželjene situacije dolaze puno češće zbog pritiska muškaraca. Citirao je i knjigu “Pobačaj i majčinstvo” o istraživanjima koja su jasno pokazala da ženino razmišljanje o pobačaju ili čuvanju trudnoće dosta ovisi o partnerovoj reakciji na vijest o trudnoći. “Muškarac mora biti odlučan i učiniti sve da se stvori obitelj te da ženi bude prava podrška”, zaključio je Holjevac.

Foto: HKR

Dr. Markić: Puno se može napraviti, samo ako postoji politička i društvena volja

Dr. Markić je naglasila da se traži potpora trudnicama, dječji doplatak i sve što je u uređenim zemljama na visokoj razini, ponajprije stvaranje okružja koje cijeni majčinstvo i očinstvo. “Ljudi žele imati djecu, a od te djece ‘korist’ ima cijela društvena zajednica. Istraživanja pokazuju da je puno čimbenika koji dovodi do odluke o pobačaju: ekonomski, potom (ne)podrška muškaraca, diskriminacija majki na poslu, manipulacija s porodiljnim… Ako je sve to ispravno posloženo, tada će se žena i u najtežim prilikama odlučiti za rađanje. Napokon, u Hrvatskoj na jedno dijete za posvajanje čeka do šest parova”, podsjetila je dr. Markić.

“Mislim da je Hod za život odigrao jako važnu ulogu, jer sustavno iznosimo znanstvene argumente i uvijek nosimo one predivne fotografije nerođenog djeteta. Vidim da se sve više ljudi angažira i nadam se da će to dovesti i do promjene zakona, korak po korak. Ako već ne možemo pružiti potpunu zaštitu nerođenom djetetu odmah, kao što je to učinila Poljska, možemo uvesti obavezan ultrazvuk, da svaka majka i svaki otac vide svoje dijete kako izgleda u tom trenutku. Možemo uvesti razdoblje obaveznog čekanja i razmišljanja ili posebnu ekonomsku potporu majci i obitelji. Ima puno toga što se može napraviti, samo ako postoji politička i društvena volja”, dodala je dr. Markić.

Na Hod za život su pozvani svi

U emisiji je spomenut i primjer Poljske, koja je 45 godina imala vrlo liberalan zakon o pobačaju. Promijenili su ga najprije 1993. godine i odobrili samo tri iznimke – u slučaju teške bolesti ili djetetove malformacije, slučaju silovanja te ugrozi života majke. Pretprošle godine Vrhovni sud uklonio je prve dvije iznimke i sada je pobačaj dopušten samo u slučaju ugroze majčina života. Dr. Markić je naglasila i da te, 1993. godine poljsko društvo u većini nije bilo sklono zaštiti život djeteta, ali sada je većina za zaštitu života. Dodala je da više od trećine Poljakinja ima posljedice pobačaja, ali i da je broj pobačaja sa 60 tisuća godišnje početkom devedesetih pao na nešto više od tisuću u godinama nakon promjene zakona.

Na temu priziva savjesti u pitanju pobačaja, naglašeno je da se sve više zdravstvenih djelatnika koristi pravom priziva savjesti, koje je jedno od temeljnih ljudskih prava, a kojega nije bilo moguće konzumirati u, primjerice, nacizmu i komunizmu. Također, studenti medicine načelno mogu odbiti nastavu o pobačaju, ali sve ovisi o ustanovi.

Holjevac je na pitanje tko smije hodati za život odgovorio da je na Hod pozvan svatko tko može hodati, ali i na bilo koji način sudjelovati. “Pozvani su svi, mladi i stari, muškarci i žene, studenti, radnici i umirovljenici, jer svatko bi trebao dobiti šansu za život”, zaključio je Holjevac.

Hod za život u 10 hrvatskih gradova

Ove se godine Hod za život održava u ozračju strašnog rata u Ukrajini. Mnogi volonteri Hoda za život uključeni su u prikupljanje pomoći, smještaj i davanje potpore izbjeglicama iz Ukrajine.

Ove godine održat će se Hod za život, obitelj i Hrvatsku u deset hrvatskih gradova. Tako će građani Slavonskog Broda, Varaždina i Vinkovaca hodati za život u subotu, 7. svibnja, Zagrepčani u subotu, 14. svibnja. Hod za život održava se u Splitu i Imotskom 21. svibnja, zatim u Zadru i Pločama 28. svibnja te u Sisku i Osijeku 11. lipnja 2022.

Prvi Hod za život održan je 2016. godine u Zagrebu. Od tada svake godine broj gradova se povećava. Tijekom svih subota u svibnju i jednu subotu u lipnju za život hodat će se u Slavonskom Brodu, Zagrebu, Splitu, Imotskom, Zadru, Osijeku i Sisku.

Iz inicijative su istaknuli da je posebno veselje i ponos da će se po prvi puta hodati za život u gradovima: Varaždin, Vinkovci i Ploče.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.