Dr. sc. Balija: ‘Hrvati iseljeni u Austriju u posljednjem valu neće se vratiti prije mirovine’

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište organizirali su u petak, 28. listopada, II. Međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske“ na Fakultetu hrvatskih studija.

Među izlagačima bila je i dr. sc. Monika Balija, poslijedoktorandica na Odjelu za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, koja je održala izlaganje na temu “Namjera, percepcija i uvjetovanost povratka u domovinu – iskustva iseljenih iz Republike Hrvatske u recentnom iseljeničkom valu“.

> Dr. sc. Krašić: Jugoslavenski poraz na njemačkim izborima 1983. – Hrvatska lista odnijela pobjedu nad obje jugoslavenske

> Na FHS-u održana konferencija o gastarbajterskom nasljeđu: Istaknuta važnost hrvatskoga iseljeništva i njegovog potencijala

Predavačica je na primjeru 10 mladih ispitanika, Hrvata iseljenih u Austriju u zadnjem iseljeničkom valu – nakon ulaska Hrvatske u EU, istražila percepciju, motive i spremnost eventualnog povratka u domovinu. Istraživanje je provodila u razdoblju od veljače do lipnja 2022. Ispitanici su u dobi od 24 do 39 godina, od toga ih je četvero s područja Grada Zagreba, troje iz Zagrebačke županije te po jedan iz Varaždinske, Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije. Četvero ispitanika ima završen diplomski studij, troje preddiplomski, a troje srednju školu.

Istaknula je kako je ovo istraživanje doprinos razumijevanju migracijskog procesa u cjelini te bitno za gospodarski i društveni razvoj zemalja porijekla koje teže održavanju odnosa s vlastitim iseljenicima. Naglašeno je i kako je to istraživanje važno za kreiranje demografskih politika i poticajnih mjera za povratak iseljenika.

Planovi povratka u domovinu tek u mirovini?

Od 10 ispitanika, većina ih je – njih 6 – istaknula da se namjerava vratiti u domovinu tek u mirovini. Evo jednog od odgovora:

„Pa do mirovine, ne namjeravam se sigurno ranije vraćati, posebno ne ako se ništa u Hrvatskoj ne promijeni. S takvim sam stavom otišla i evo još ga nisam promijenila. Nije mi ni ovdje sjajno, ima i Austrija puno nedostataka, ali u usporedbi s Hrvatskom, ovdje je mnogo bolje.“

Dio ispitanika istaknuo je kako postoji mogućnost ranije realizacije njihova povratka, ovisno o budućem zadovoljstvu životom u Austriji.

„Zasad je plan do mirovine. Nismo se mi sad skroz odrekli Hrvatske, u njoj isto stvaramo jedan dom, gradimo kuću, ali zasad ostajemo do mirovine. Jedino ako se ja ovdje nikako ne snađem po pitanju karijere, a u Hrvatskoj se poboljša stanje po pitanju suprugove struke, onda možda dođemo ranije, ali baš su male šanse za to.“ – kaže jedna ispitanica.

Pojedini pak ispitanici – njih četvero – nisu bili sigurni koliko će se dugo zadržati u Austriji.

„Moguće da se vratim kad mi djeca krenu u školu. Društvo nam se ovdje ne sviđa, osjećam da se nismo uklopili pa ne bi volio da djeca idu ovdje u školu.“– rekao je jedan od ispitanika.

Frustracija situacijom u Hrvatskoj

Ispitanici kao razloge odlaska u Austriju navode bolje ekonomske uvjete i prilike te zbog toga većina ne razmišlja o skorom povratku.

„Otišao sam van isfrustriran na stanje u Hrvatskoj i doslovno nakon prve plaće vani sam rekao tu ostajem do mirovine. Dok vidiš tu razliku u svemu, nema povratka, a i dok pogledaš, kasnije se vratiš u mirovini u Hrvatsku i s inozemnom mirovinom živiš puno bolje od ostalih u Hrvatskoj.“ – kaže jedan ispitanik.

No, neki govore i potencijalnom povratku kao uspjehu:

„Ja mogu reći da sam se tu ostvario, uspio sam, postigao sam nešto što u Hrvatskoj nisam imao prilike, pokupio dodatno znanje, živio među različitim kulturama, ostaje mi zadovoljstvo vezano uz sve to. Sad i da odem nazad u Hrvatsku zadovoljan sam sa svime što sam napravio vani. Ja uvijek gledam da mi bude lijepo, a ako mi to lijepo jednom pruži Hrvatska, zašto se ne bih vratio. Nama je Zagreb, Hrvatska – domovina. Sad mi je tu u Grazu lijepo, ali čim mi ne bude ja ću otići. Ne bih pritom rekao da je to u tom slučaju neuspjeh, nego put prema novom uspjehu.“ – rekao je jedan visokoobrazovani ispitanik.

Potrebna mjera roditelj odgojitelj u cijeloj Hrvatskoj, odmak od „HDZ-SDP politike“

Evo još nekih zanimljivih zapažanja i komentara mladih hrvatskih iseljenika u Austriji:

„Ne želim za sebe, ni nas iseljene, nego za sve ljude, da se podigne taj standard, da nema onih mjera poput majke odgajateljice samo u Zagrebu nego i za sve ostale majke diljem Hrvatske (…). Nisam tu mjeru koristila, iako sam mogla, (…) ali (…) radi se o jednakosti. I da više ulažemo u obrazovanje. Kćer mi je krenula u prvi razred i sad vidim koliko je njihova škola naprednija, i to čak ovdje u mjestu od 8000 stanovnika (…) Mislim da je djeci bolja budućnost u Austriji.“ – kaže visokoobrazovana ispitanica.

„Iskreno, ne mora sve štimati, nigdje ne štima sve, ali samo jedna nova politička slika u Hrvatskoj, da nije HDZ, SDP, jedna te ista lica koja se izmjenjuju, koja jedno te isto na isti princip rade.“ – kaže visokoobrazovani ispitanik.

Svi bismo mi bili sretniji s ovim uvjetima koje imamo tu u Austriji doma gdje nam je obitelj, naša domovina, naše sve. Srce je djelomično ostalo tamo. (…) Pa ta korupcija, naši sudovi su prepuni političara, toga nema valjda ni u jednoj zemlji. Sve od temelja bi trebalo mijenjati, ali za to sve treba i dosta vremena, ne ide preko noći ništa, tako da za ovu moju generaciju sumnjam da bi nas išta moglo potaknuti na povratak. (…) – ističe jedna ispitanica.

„Kad upalim hrvatske vijesti žao mi je ljudi koji su ostali u Hrvatskoj“

„Jednom kad ljudi iskuse život u uređenoj državi teško se vratiti na staro, u Hrvatsku. Pa samo kad upalim hrvatske vijesti mislim si kako mi je žao ljudi koji su ostali dolje.“

Ispitanici su se također vrlo negativno izrazili o mjeri Plenkovićeve vlade „Biram Hrvatsku“. Evo jednog od komentara:

„To je bilo u onom razdoblju prije ovoga ukrajinskoga rata kad su oni nas ovdje vani bombardirali onim vijestima o porezu, dvostrukom oporezivanju, i onda izađu s tom mjerom Biram Hrvatsku. Tko će se vratiti nakon toga? Tu nas love za nešto za što ni sami nisu sigurni. Što je najgore kad ih nazoveš, (…), svako ima drugačije rješenje i mišljenje (…). Pa ti kažu oni sami nemojte se javljati sami ništa, koga ulove, ulove. Ja sam nakon toga bio toliko razočaran u Hrvatsku. Kad smo mi odlazili tog formulara nije uopće bilo, kad smo otišli u poreznu da se odjavimo, rekli su nam ma to ništa ne treba. I onda odjednom uvode strah ljudima s tim porezom. Pa tko bi se sad sam prijavio za tu mjeru kad ne znaš kako će se država ponijet. (…) U krivom razdoblju su izašli s tom mjerom. Mislim da tko god da radi na poticanju iseljenih na povratak, nešto jako krivo radi.“

Iz izlaganja je moguće vidjeti kako većina ispitanika ne planira natrag u Hrvatsku uskoro te kako bi za takvu odluku bio potreban veliki zaokret u političkoj situaciji u našoj domovini.