Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, a uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, organizirao je, u petak 28. listopada 2022. godine, II. Međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske“.
> Dr. sc. Krašić: Jugoslavenski poraz na njemačkim izborima 1983. – Hrvatska lista odnijela pobjedu nad obje jugoslavenske
> Demograf Pokos: Pogrešan broj katolika (79%) DSZ je poslao Eurostatu, kako će ga ispraviti (83,6%)?
Važnost hrvatskoga iseljeništva
Konferenciju je otvorio predsjednik Organizacijskoga odbora i pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Stjepan Šterc koji je u kratkom obraćanju istaknuo važnost hrvatskoga iseljeništva i njegovoga potencijala te nužnost znanstvenoga progovaranja o značaju gastarbajterskoga razdoblja za razumijevanje suvremenih demografskih izazova Hrvatske.
Nazočnima se u ime suorganizatora, Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, obratio prorektor za znanost, prof. dr. sc. Roberto Antolović koji je pozdravio zajedničku suradnju i ideju o organizaciji prvih znanstvenih susreta koji su naglasak stavili na gastarbajtersko naslijeđe Hrvatske. Dubravka Severinski, izaslanica državnoga tajnika Zvonka Milasa te načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske, pozdravila je sudionike i ostale nazočne u ime Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH koja je fenomenu gastarbajterstva pristupila na osobni, iskustveni način podijelivši svoju „gastarbajtersku priču“.
Plenarni dio konferencije obuhvatio je raspravu, komentare i osvrt nazočnih na konačne rezultate Popisa stanovništva 2021. godine, prvenstveno njegov metodološki pristup i tehničko-organizacijsku provedbu.
> Prof. Šterc: ‘Pristup gradske vlasti u Zagrebu mjeri roditelj odgojitelj je ideološki i to je postupanje protiv nacionalnih interesa’
> Prof. Jurić: Ovo se nije smjelo dogoditi. Zašto je DSZ imao dva pitanja u vezi strukture vjerskih zajednica?
Službeni program konferencije odvijao se u četiri interdisciplinarne sekcije; (1) Gastarbajtersko demografsko naslijeđe, (2) Demografski izazovi samostalne Hrvatske, (3) Usud napuštanja Hrvatske i neizvjesnost opstanka te (4) Suvremeni civilizacijski, društveni, kulturni i identitetski aspekti razvoja Hrvatske, na kojima su prezentirane 22 teme. Na konferenciji su sudjelovali i nastavnici Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, doc. dr. sc. Wollfy Krašić, doc. dr. sc. Monika Komušanac, dr. sc. Monika Balija i Tamara Bodor, mag. croat. et mag. comm. te studenti studija demografije i hrvatskoga iseljeništva, David Car (3. godina), Leon Vuglač (3. godina) i Sara Kelenić (4. godina).
Ostvaren je glavni cilj konferencije, a to je okupljanje znanstvenika i stručnjaka koji se bave specifičnim demografskim, povijesnim, sociološkim i sl. temama kao što su pitanja očuvanja i iskazivanja nacionalnoga identiteta među domicilnom i iseljeničkom populacijom, kulturno-publicističkoga djelovanja u iseljeništvu, pravnoga položaja manjinskih populacija u Hrvatskoj, suvremenih demografskih trendova i procesa te problematika demografske obnove, održivosti javnih sustava, perspektive povratka stanovništva i sl. Dinamična rasprava i komentari biti će konkretizirani u zaključnim konferencijskim razmatranjima i prijedlozima.
Zaključci konferencije
Organizacijom II. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije o gastarbajterima organizatori su ostvarili cilj kontinuiranoga plenarnoga bijenalnoga održavanja tematskih znanstvenih ciklusa posvećenih demografiji i hrvatskome iseljeništvu. Cilj je ostvaren ponajprije zahvaljujući vašem odazivu kao znanstvenika i stručnjaka iz čitave Hrvatske, hrvatskoga susjedstva i inozemstva. Iskazivanjem znanstvenog interesa, predstavljanjem rezultata svojih istraživanja i sudjelovanjem u panel-raspravama doprinijeli ste stručnosti i kvaliteti još jedne „gastarbajterske konferencije“ što nas organizatore ohrabruje u nastavku organiziranja ovakvih znanstvenih susreta u budućnosti. Uvažavajući sve razine vašega doprinosa, možemo izdvojiti nekoliko zajedničkih primarnih zaključaka konferencije na kojima ćemo izgrađivati i razvijati našu „gastarbajtersku znanstvenu priču“.
1. Relevantnost predmeta istraživanja
Konferencija je održana u svjetlu nedavno objavljenih rezultata Popisa 2021. prema kojima je Hrvatska u posljednjih deset godina izgubila gotovo 10 % stanovništva. Ovogodišnja konferencija stavila je naglasak na posljedice gastarbajterske ere na demografski razvoj Hrvatske koje se očituju u aktualnim trendovima iseljavanja i zabrinjavajućim podatcima o prirodnom nestanku hrvatske domicilne populacije. U četirima panelima razmatrana je upravo „postgastarbajterska“ budućnost Hrvatske u svim njezinim aspektima čime je potvrđena relevantnost teme i potreba za njenim produbljivanjem u daljnjim istraživanjima.
2. Potencijal hrvatskoga iseljeništva
Procjenjuje se da stanovništva s jednim oblikom izraženoga nacionalnoga identiteta danas ima više izvan domovine nego u Hrvatskoj. To je hrvatsko iseljeništvo čuvar ne samo kulturnoga i nacionalnoga identiteta, već i temelj gospodarskoga opstanka Hrvatske. Taj se potencijal pokazuje na usmjeravanju doznaka u Hrvatsku na godišnjoj razini čiji iznosi nadvisuju prihode stranih investicija, kao i prihode od stranoga turizma. Time hrvatsko iseljeništvo postaje izvor najvećega investicijskoga potencijala za Hrvatsku, a znanstveni skupovi poput ovoga imaju ulogu hrvatskoj ukupnoj javnosti približiti tu činjenicu. U skladu s tim dragocjeno je svako istraživanje koje razmatra i najmanji dio ukupnoga naslijeđa hrvatskoga iseljeništva i povratništva. Kao i prethodnoga, sudionici i ovoga skupa pokazali su da znanstvenoga razmatranja tih pojava i fenomena ne nedostaje.
3. Demografska obnova kao pitanje nacionalne sigurnosti
Stručnjaci UN-a upozorili su kako Hrvatsku ima jednu od najstarijih populacija te se nalazi među demografski najugroženijim područjima u svijetu. Udio osoba starijih od 65 godina, prema rezultatima Popisa 2021., dosegnuo je gotovo četvrtinu ukupne populacije. Do idućega popisa stanovništva taj bi udio prema projekcijama mogao dosegnuti i 30 % ukupne populacije. Istovremeno, nastavkom depopulacijskih trendova mlađa populacija do 18 godina svesti će se na otprilike 15 % ukupne populacije.
Prostor koji se prirodnim putem ili iseljavanjem prazni inercijom ili planski, naseljavat će „drugo“ stanovništvo sa svojim općim, demografskim i identitetskim obilježjima. Znanstvenim fokusom na nedavne pojave koje su dodatno utjecale na pražnjenje hrvatskoga prostora, pandemijom Covida-19 i potresima 2020. godine, ustanovili smo kako je nekontroliranim imigracijama izravno ugrožena nacionalna sigurnost te je Hrvatskoj potrebna selektivna imigracijska politika koja će kontrolirati naseljavanje ispražnjenih otočnih, brdsko-planinskih te osobito pograničnih prostora.
Osim toga, neplanskom politikom useljavanja neminovno se događa tzv. puzajuća supstitucija stanovništva koja bi u sljedećih desetak godina mogla doseći brojku od 800 000 ljudi. Već sada je prema različitim bazama podataka uočljivo kako se u Hrvatskoj nalazi oko 5 % stranih radnika. Ti radnici nisu evidentirani u recentnom popisu stanovništva te se otvara pitanje nelegalnih radnih migracija i dostojanstva radnih migranata.
4. Neophodna suradnja i sinergijsko djelovanje struke i upravljačkoga sustava
Poziv i dužnost znanstvenika je ukazivati sveukupnoj hrvatskoj javnosti na prevladavajuće procese u Hrvatskoj. Stoga oni nisu remetilački faktor nijednoga političkoga sustava, već neophodni suradnici u izgradnji boljega sustava i cjelokupnosti razvoja Republike Hrvatske. Učinkoviti revitalizacijski modeli mogu nastati samo na temelju projekcija, parametara i drugih znanstveno-stručnih postupaka akademske zajednice.
U tom pogledu pozdravljamo prisutnost hrvatskih političara i donositelja odluka na znanstvenim skupovima i njihov doprinos konstruktivnim raspravama kako bi, u konačnici, oba gledišta rezultirala rješenjima na korist hrvatskom stanovništvu i prostoru. Istovremeno ohrabrujemo znanstvenike na nastavak proučavanja, ispitivanja i valoriziranja migracijskih i demografskih procesa te iznošenja svojih spoznaja u javnosti svim preprekama i izazovima unatoč.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
