Prof. Jurić: Ovo se nije smjelo dogoditi. Zašto je DSZ imao dva pitanja u vezi strukture vjerskih zajednica?

tado jurić
Foto: Snimka zaslona

Prof. dr. sc. Tado Jurić, profesor je demografije i političkih znanosti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao najnovije podatke Popisa stanovništva koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku, a prema kojem se broj stanovnika u posljednjih deset godina smanjio gotovo 10 posto.

> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?

“Postoje indicije da će se tumačenje popisa pretvoriti u ideološko pitanje”

Na pitanje zašto se toliko kasni s podacima i kako sad izbjeći zabune u tumačenjima, Tado Jurić otkriva:

“Kod tumačenja podataka treba biti pažljiv jer postoje indicije da će se tumačenje popisa pretvoriti u ideološko pitanje. Ispalo je da je glavna poruka Popisa da je katolika manje i to će biti okosnica rasprava u društvu. Inače, šefica DZS-a izađe pred novinare i pojasni podatke. Učinili bi sad korist da naknadno pojasne zašto su imali dva pitanja u vezi strukture vjerskih zajednica. Dosad je uvijek bilo pitanje – katolik, musliman, prvoslavac… Sad je bilo pitanje pripadnost vjeri – mnogi su rekli kršćani, a onda je bilo pitanje o vjerskoj zajednici i to je zbunilo mnoge.

Imamo porast od preko 1.200 posto u usporedbi s prethodnim Popisom pripadnika ostalih kršćanskih zajednica. DZS je rekao da je među njima 87 posto katolika. Od 180.000 “ostalih kršćana” 87 posto su zapravo katolici. Nastao je problem i ovo se nije smjelo dogoditi s ozbiljnim popisom. Zato mislim da je najbolje da DZS izađe i pojasni metodologiju.”

Pod pitanje dovodi i metodologiju: “Sama činjenica da naši demografi poput Akrapa, Šterca, Mišetića i drugih nisu sudjelovali niti u pripremi pitanja niti u analizi, to je blago rečeno čudno. Ne znamo tko je sastavljao upitnik. No, nije to važno, važno je pojasniti zašto su postavljena dva pitanja vezano uz religijsku strukturu znajući da to može zbuniti i da se kod nas u pravilu kršćanstvo poistovjećuje s katoličanstvom među običnim ljudima.”

“Prikriva se da u Hrvatskoj već živi oko 5 posto stranaca”

Naglašava da je velik problem činjenica što smo ostali bez uvida u to koliko stranaca živi u Hrvatskoj:

“Upitna je metodologija. Zato smo odmah u početku izašli s podatkom, koji je DZS kasnije korigirao, a to je da je danas sigurno 200 tisuća građana manje, smanjili su 17.000 od prve objave dosad.

> DZS objavio konačne rezultate Popisa 2021.: Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto

Još veći problem je što nije popisao strance u Hrvatskoj, to je po meni drugo najvažnije pitanje, prikriva se da u Hrvatskoj već živi oko 5 posto stranaca, oko 200.000, to je dio strane radne snage, bogati europski umirovljenici, migranti i ne računajući izbjeglice iz Ukrajine. Sam MUP nam je u siječnju potvrdio da u Hrvatskoj ima reguliran status stranca 102.000 građana i preko 1.000 tražitelja azila. Ostali smo bez uvida u ključno pitanje da se u Hrvatskoj priprema otvaranje Hrvatske za stranu radnu snagu u korist krupnog kapitala bez znanja hrvatskih građana. Za pet posto populacije ne znamo ni odakle je stigla ni kako je integrirati.”

Napominje da se stvari moraju regulirati jer stranci uzrokuju pad cijena rada i potiču daljnje iseljavanje. “Treba to promatrati ozbiljno, pitanje je cijelog društva kako se postaviti. Imamo novu srednju klasu koja želi useljavanje i vrijednosti koje ne odgovaraju staroj srednjoj klasi koja želi jačanje nacionalnog identiteta, više katoličanstva, više tracidije, više obitelji. Taj sukob će se manifestirati na pitanju useljavanja”, dodaje Jurić.

Razlika u podacima o iseljenim Hrvatima

Objašnjava i razliku u podacima o iseljenim Hrvatima:

“Metodološki DZS tvrdi da imamo 210.000 iseljenjih, a Njemačka tvrdi da je samo tamo došlo 320.000 Hrvata. Zato tvrdimo da nas je najmanje još 200 tisuća manje. Hrvatska ima pogrešnu metodoglogiju, to nije namjerno. Samo osoba koja se odjavila na MUP-u ulazi u kategoriju iseljenika, a u Njemačkoj se odmah upisuje. Vjerojatno će kroz neki period doći do priznanja DZS-a da to ne treba uzimati zdravo za gotovo. Podaci su okvirni, ali točni nisu.”

>Dr. sc. Jurić: “Ljudi bježe zbog korupcije i klijentelizma”
> Dr. sc. Jurić: Bojim se da su nove mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja ilegalnih migranata i azilanata u Hrvatskoj

Kratko se dotaknuo i pada broja Srba u Vukovaru: “To je opet ideološki dio popisa. I popis 2011. imao je metodološke promašaje. Koristili smo inovativne metode koje se mogu više približiti istini. Imamo cijelo vrijeme fiktivnu populaciju koja se popisuje. Trećina pripadnika srpske manjine ne živi u Hrvatskoj, a prijavljena je tu, to su i podaci UN-a pokazivali.”

Mjere i dobri primjeri iz EU-a

Na pitanje o konkretnim demografskim mjerama odgovara:

“Medijski diskurs nije pogodan za akademsku raspravu pa je teško u kratkom vremenu nešto reći pa apeliram da se čitaju znanstveni radovi o toj temi. Imamo tri seta mjera – političke, socijalne i ideološke. Najbolje je pokazati na primjerima Francuske, Mađarske i slično.

Sve zemlje EU-a imaju dječji doplatak, to Hrvatska nema. Potom, primjer ideološkog pokazatelja, Mađarska je podijelila djeci do 5 godina besplatno bicikle s natpisom “Mađarska, zemlja obitelji”. Francuska sad ima raspravu o uvođenju pravila da nasljeđivanje od djedova i baka ide direktno na unuke – tako potiču djecu da imaju djecu. Treba naći model da ne bude diskriminacije. Smatram da je najefikasniji rad na daljinu. Kod nas nije samo problem što nas je manje, nego je pitanje i starosne strukture i raspodjele populacije u prostoru. To su poražavajući pokazatelji. Nedostaje populacija koja će zaraditi za mirovine.”

“Porastom doseljenika iz neeuropskih kulturnih krugova raste kriminal”

Govoreći o useljavanju ponovio je rečenicu Angele Merkel da je “multikulturalizam propao”.

“Bogate europske zemlje su uvidjele da se stvaraju geta, da je teško integrirati useljenike jer zadržavaju svoj stil života pa im je bolje povlačiti radnu snagu iz periferije Europe. Zato smo mi Hrvati na meti. Studije pokazuju da porastom doseljenika iz neeuropskih kulturnih krugova raste kriminal, i to drastično, niz je dodatnih problema. To je bitno političko pitanje u Europi, a Hrvatska opet nema strategiju niti shvaća koliko je integracija skupa i neuspješna. S tim se treba ozbiljno pozabaviti. Nismo protiv stranaca, ali moramo im omogućiti bolje obrazovanje, upoznavanje europskog stila života, a mi nemamo ni program”, rekao je Tado Jurić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/n1

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.