Demograf Pokos: Pogrešan broj katolika (79%) DSZ je poslao Eurostatu, kako će ga ispraviti (83,6%)?

Gost podcasta „55 minuta kod Željke Markić“ je profesor dr. sci. Nenad Pokos, demograf s Instituta Ivo Pilar. On već  godinama, vrlo precizno upozorava na demografske probleme u Hrvatskoj. Profesor Pokos još je 2018. upozoravao na moguće probleme Popisa stanovništva 2021.. Danas je cjelokupna javnost upoznata da je Državni zavod za statistiku objavio netočne podatke o broju hrvatskih građana koji se izjašnjavaju kao katolici – umanjujući taj broj za čak 4,6%!  

Stvaran broj katolika u RH i loša organizacija provedbe popisa stanovnika 

Prema službenim podacima popisa stanovništva 2021. godine imali smo enorman porast broja stanovnika u kategoriji „ostali kršćani“. I enorman porast broja pripadnika, kako su oni nazvali kategoriju, „ostalih religija, svjetonazora i novih pokreta“. Prema (netočnim) podacima DZS-a njihov je broj između 2011. i 2021. godine povećan za otprilike 1350%. 

To je objavljeno bez ikakve konferencije za medije, bez objašnjenja. Samo je u maloj fusnoti ispod tablice pisalo da je među tim „ostalim kršćanima“ 87,3% pripadnika Katoličke Crkve i 0,8% Srpske pravoslavne crkve.  A te je podatke DZS izvukao iz drugog pitanja koje se zvalo „Vjerska zajednica“.

Godine 2011. bilo je 86,3 % katolika, a po službenim podacima koje su oni objavili, katolika je danas 79%. To je potpuno nerealan pad. Stvaran broj katolika, kada bi se zbrojili oni koji su se izjasnili kao katolici i oni koji su se izjasnili kao pripadnici Katoličke Crkve, iznosio bi 83,6%. Neki kažu da to nije toliko bitno, kao, katolika ima „oko 80%“, ali po meni moramo biti precizni jer se radi o ogromnoj razlici od 4,6%.

> Prof. dr. sc. Nenad Pokos o presici DZS-a: Fijasko, debakl ili kako već to nazvati?

Ova se pogreška dogodila, po mom mišljenju,  zbog neorganiziranosti i nedovoljne obučenosti popisivača. A i kontrolora koji su bili druga razina provjere. To su ljudi iznad popisivača, koji su trebali primijetiti da se na  terenu  događa nešto neobično.

Popisivači nisu dobili dobar trening za popis stanovništva, jer je instruktaža bila online. Istovremeno ni kontrolori nisu bili dovoljno dobro istrenirani. Velik broj popisivača i kontrolora bili su studenti. Problem je bio i taj što je popisivačima kada su krenuli s popisom na terenu, s vrha naloženo da moraju imati potvrdu o cijepljenju. A  onda je, prema njihovim riječima, trećina onih koji su već bili istrenirani za popis otkazala suradnju. Terenski način popisivanja produžio se u nekim dijelovima Hrvatske, jer nije bilo dovoljno popisivača. Onda su tamo slali popisivače s drugih područja koji ne poznaju tu sredinu. I tako nisu reagirali na nelogičnosti podataka na terenu.

Državni zavod za statistiku poslao je netočnu brojku katolika u RH u Eurostat i sve statističke urede, bez da su objasnili kako će ispraviti svoju pogrešku 

Državni zavod za statistiku poslao je netočnu brojku od 79% katolika svim međunarodnim institucijama, Eurostatu i statističkim uredima, bez objašnjenja kako će ispraviti pogrešku i svima poslati točan postotak katolika u Hrvatskoj (83,6%). 

> DZS za svoju lošu analizu podataka o broju katolika na Popisu optužio građane da su se sami ‘loše’ popisivali

Zahvaljujući mjeri Roditelj odgojitelj povećao se broj trećerođene i četverorođene djece u Gradu Zagrebu

Mjera Roditelj odgojitelj, koja je brojnim roditeljima u Gradu Zagrebu donijela određenu stabilnost i sigurnost, ukinuta je gotovo preko noći to bez kompenzacijskih mjera. Vidljivo je da je u Gradu Zagrebu od 2011. do 2020. godine broj trećerođene djece porastao za 38%, a broj četvero ili više rođene djece za 65%. Međutim, vladajući u Gradu Zagrebu i Visoki upravni sud RH zaključili su da nije došlo do porasta broja rođenih zato što su oni uzeli u obzir 2020. godinu, a 2016. godine, prije uvođenja mjere, rođeno je 250 djece više nego 2020. godine. Nisu smjeli uzeti u obzir 2020. godinu jer su u studenom i prosincu bile posljedice potresa i početka pandemije, kad su mnogi mladenci odgodili vjenčanja, a obitelji začeće djeteta.

Godine 2021. opet imamo porast ukupnog broja rođene djece u odnosu na 2020., godinu pandemije i potresa. Ako se usporedi 2016. i 2021. godina, razlika je samo u otprilike 150 djece, a to je nekome dovoljno da zaključi da nije došlo do porasta broja rođene djece. Nemoguće je imati porast broja živorođene djece uz smanjenje broja stanovnika, točnije žena u fertilnoj, plodnoj dobi. 

U Gradu Zagrebu je od ukupnog broja djece rođene 2011. godine 13,5% bilo treće, četvrto ili više rođenih. Zatim, 2019. godine ih je bilo 20,4%. Nažalost, oni to negiraju kao rezultat ove mjere. 

Četiri zastupnice „Možemo!“, bez iskustva u demografiji, protumačile da mjera nije učinkovita

Sve je započelo time da su četiri zastupnice „Možemo!“, bez iskustva u demografiji, napravile podlogu za javnu raspravu u kojoj su potpuno pogrešno protumačile da mjera nije demografski učinkovita.

> Tomašević pogazio više predizbornih obećanja: Najviše nastradali roditelji odgojitelji, tko je sljedeći?

> Udruga U ime obitelji o novom izglasavanju ukidanja mjere roditelj odgojitelj: Idemo na Visoki upravni sud

> Nova runda borbe ekstremno lijeve gradske vlasti protiv mjere roditelj odgojitelj. Podsjetite se što se ranije događalo

Sigurnosni problem vezan za naselja bez stanovnika ili do 10 stanovnika – rute za ilegalne imigrante

Osim što postoji problem gubitka stanovništva u RH, prisutan problem je i dodatni, sigurnosni problem. Jer se u velikoj mjeri radi o pograničnim područjima Hrvatske. Slavonija se prazni i to najviše područja u okolici Županje. Ondje je tromeđa Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takvo „pražnjenje stanovništva“ predstavlja pitanje nacionalne sigurnosti. Upravo u tom dijelu koji se prazni, ilegalni imigranti masovno su ulazili preko Tovarnika. Ako se iseljavanja u tom dijelu Hrvatske nastave, nastat će još veći problemi. To su problemi nacionalne sigurnosti, a nitko ne poduzima  adekvatne mjere.

O 110 demografskih mjera koje su demografi pripremili u nekoliko navrata – i koje vlast ne primjenjuje

Za rješavanje problema iseljavanja i gubitka stanovništva, mi smo prije dvije godine završili program demografske revitalizacije sa 110 mjera. Program je vezan i uz porezno rasterećenje osoba koje žive u opustjelim područjima. 

Kada smo završili program, to Ministarstvo je ukinuto i osnovan je Središnji ured za demografiju. Opet su nas okupili i dvije godine smo opet radili na dopuni ovoga što smo gotovo završili, ali nije krenulo u proceduru. Prošlo je dvije godine i sada se opet čeka.

O mjeri „Biram Hrvatsku“ koju je Plenković predstavio za Božić- za povratak ljudi iz inozemstva

Ja sam bio optimističan i pohvalio tu mjeru. Ali pitanje je bilo tko će svoje poslovanje otvoriti u nekim pasivnijim dijelovima Hrvatske, s obzirom da mnoga naselja izumiru. Kako će naći radnu snagu za obavljanje posla? Bilo bi bolje da je fokus bio na tome da se ljudi vrate u Hrvatsku, a da oni sami odaberu gdje bi živjeli i radili. Koliko sam pročitao, u godinu dana javilo se samo 2 ljudi koji su željeli koristiti te mjere za povratak u Hrvatsku.

Svjetlo na kraju tunela

Teško da se stopa nataliteta može povećati. Jedino svjetlo na kraju tunela je da bi se naše iseljeništvo možda našim gospodarskim rastom, povećanjem životnog standarda i plaća, nakon par godina moglo početi vraćati. Također, da se uvode mjere koje će omogućiti onima koji žele imati djecu, da ih imaju, da se malo po malo povećava broj djece. Mnogi još ne shvaćaju, a pogotovo naši političari, da je ulaganje u djecu ulaganje u budućnost. Hrvatska je prelijepa zemlja da bi ostala pusta.