DZS za svoju lošu analizu podataka o broju katolika na Popisu optužio građane da su se sami ‘loše’ popisivali

Foto: fah

Državni zavod za statistiku danas je na konferenciji za medije pokušao objasniti konačne rezultate Popisa 2021. o broju katolika. Istaknuli su da se velika većina “ostalih kršćana” izjasnila da pripada Katoličkoj crkvi, a jedna od dužnosnica DZS-a rekla je da su se “ispitanici koji su se samopopisivali očigledno žurili ispunjavajući upitnik i nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim pojašnjenjima”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica sektora demografskih i društvenih statistika, rekla je da su u odnosu na popis 2011. godine imali drugačiju metodu popisivanja. Navela je da su dvije trećine ispitanika koji su bili u kategorijama ostali kršćani i vjernici samopopisali (CAWI), dok su jedna trećinu popisali popisivači (CAPI).

> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?
> Glasnogovornik HBK o Popisu: ‘Još ne znamo broj katolika, objavljeni su neki dvojbeni podaci’

 

“To je očigledno znatno utjecalo i na strukturu odgovora koje smo dobili”, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rogić-Hadžalić rekla je da je druga razlika u odnosu na popis 2011. ta da su pored pitanja “vjera” uveli pitanje “vjerska zajednica”.

“Što mi možemo pretpostaviti da se dogodilo? Možemo pretpostaviti da se tijekom CAWI popisivanja – a 44 posto građana se CAWI popisalo – ispitanici su se očigledno žurili ispunjavajući upitnik i nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim pojašnjenjima”, rekla je Rogić-Hadžalić, prenosi HRT.

“U 79 posto slučajeva građani su se izjasnili kao katolici”

Glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković je navela da je prema vjerskoj pripadnosti u RH katolika 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici 4,71 posto, te da se 1,72 posto osoba nije se željelo izjasniti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.960 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju ostale religije, pokreti i svjetonazori, njih 37.066”, rekla je Brković.

Navedeno je da se od tih 186.960 ostalih kršćana, ili 4,82 posto, 180.368 osoba izjasnilo kršćanima, a od njih se pak 157.388 osoba na pripadnost o vjerskoj zajednici izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi.

“Ono što mi hoćemo reći je da su se građani izjasnili u 79 posto slučajeva kao katolici”, rekao je Damir Plesac, glavni koordinator Popisa stanovištva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“A 180 tisuća njih izjavilo se da su kršćani, ali su na drugo pitanje o vjerskim zajednicama odgovorili ono što su odgovorili. Neki su odgovorili da su pripadnici Katoličke vrkve, neki Pravoslavne i tako dalje. Što ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici Katoličke crkve jer postoji i modalitet odgovora da se oni ili ne žele izjasniti ili da nisu pripadnici nikakve crkve. Što znači, vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik Katoličke crkve”, dodao je, prenosi HRT.

Plesac je na primjedbe novinara o upitnosti takve metodologije odgovorio da miješaju dva pitanja – o vjeri i vjerskoj zajednici.

Istraga zbog tablice

Pred kraj konferencije za novinare došlo je i do nešto žustrije prepirke s novinarima zbog svojedobne objave druge tablice s podatkom o više od 83 posto katolika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brković je rekla da su pokrenuli istragu te da ta tablica zapravo nikad nije bila objavljena na njihovim službenim stranicama.

– Mi smo to prijavili nadležnim institucijama, rekla je.

Novinari su međutim rekli da su tablicu skinuli, na što se umiješala zaposlenica DZS-a Ljiljana Ostroški, koja je novinarima rekla da tablicu nije bilo moguće skinuti jer je server nije puštao.

– Otkud vama tablica koja niti nikad nije bila na webu, pitala je Ostroški, na što je jedna novinarka uzvratila da je tablica bila objavljena te da su je skinuli.

Na novinarsko pitanje prema kome su zbog ovog slučaja postupali, odnosno radi li se o njihovom djelatniku, Brković je odgovorila da se radi o nepoznatom počinitelju.

Na pitanje tko je autor tablice, Rogić-Hadžalić rekla je da se radi o njihovoj analitičkoj kontrolnoj tablici koja nije bila za objavu.

– Čija bi bila ako mi imamo tisuće analitičkih tablica da proizvedemo konačan podatak, rekla je za HRT.

> DZS objavio konačne rezultate Popisa 2021.: Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto

Podsjetimo, u objavi o službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. na stranicama Državnog zavoda za statistiku stoji rečenica:

“Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.”

No, brojku od 78,97 % katolika u Hrvatskoj demantira tablica objavljena u detaljnoj prezentaciji o rezultatima popisa, koja je također objavljena na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Evo tablice:

Ona, naime, također navodi podatke: katolici – 78,97 %, no poslije navodi i kategoriju “ostali kršćani” – 4,83 % uz koju stoji napomena: “U ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi (…)”. Dakle, jedan dio onih koji su se izjasnili kao katolici, tj. jasno izrazili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, uopće nije svrstan u kategoriju “katolici”, nego u kategoriju “ostali kršćani”.

Kada se ovi “izbačeni” katolici pribroje službenoj kategoriji koja bi trebala prikazivati broj katolika, dobiva se brojka od preko 83 % katolika.

Koja je razlika između katolika i pripadnika Katoličke Crkve za DZS?

Ranije smo se o ovoj temi obratili Državnom zavodu za statistiku.

“Možete li nam objasniti koja je razlika između onih koji su svrstani u kategoriju “katolici” i onih koji su se izjasnili da pripadaju Katoličkoj Crkvi, a nisu svrstani u kategoriju “katolici”? Molili bismo da nam odgovorite na pitanje zašto se osobe koje su se izjasnile kao pripadnici Katoličke Crkve u rezultatima ne navode kao katolici.

Prema definiciji u Školskom rječniku hrvatskoga jezika (https://rjecnik.hr/?letter=k&page=7), pojam “katolik” definiran je kao “pripadnik Katoličke Crkve”, pa stoga nije jasno koja bi bila razlika između onih koji su se izjasnili katolicima i onih koji su se izjasnili kao pripadnici Katoličke Crkve.
Možete li nam, zbog velikog interesa i nejasnoća u javnosti, objasniti način razvrstavanja ovih kategorija? ” – pitali smo DZS.
Ovo je njihov odgovor na naš upit:

“Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.

Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri ne validiraju se s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.

Podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici Državni zavod za statistiku objavit će naknadno”, zaključuje se u odgovoru na raniji upit o načinu razvrstavanja katolika i pripadnika Katoličke Crkve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.