Dr. sc. Dražen Živić: U 20 godina izgubili smo 200.000 ljudi

Najnoviji demografski podaci o našoj zemlji više nisu samo zabrinjavajući – oni su alarmantni! Naime prošle se godine u našoj zemlji rodilo najmanje djece otkada se vodi statistika.

Umrle su 52 tisuće ljudi, a rodilo se tek 39 tisuća djece. Deficit je oko 13 tisuća ljudi, što je grad veličine Makarske. Ako se tome dodaju tisuće mladih koje ne mogu pronaći posao i zato se iseljavaju u inozemstvo, demografski je gubitak zastrašujući. Od proglašenja hrvatske neovisnosti naša zemlja ostala bez 200 tisuća stanovnika, što je 5 posto ukupne populacije.

Dr. sc. Dražen Živić, voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Centra Vukovar pojasnio je za naš portal da ovakvi podaci ne iznenađuju demografe jer su oni jasno predvidjeli ovakva događanja još u svojim radovima 60-ih i 70-ih godina, još u sklopu Jugoslavije. Već tada su upozoravali što će se dogoditi ako budućnost, ili sadašnjost u ono vrijeme, ne donese neke korake koji bi bili usmjereni intervenciji u demografsku situaciji kroz neke oblike populacijskih politika.

“Što se tiče samog kretanja rodnosti i mortaliteta, a to je sama prirodna promjena, ona je u Hrvatskoj od 1991. godine kontinuirano negativna. Više se umire svake godine nego što se rodi i to je ta brojka od 200 000 ljudi koji su izgubljeni u 20 godina “, rekao je Živić dodavši kako je to vrlo veliki gubitak.

Hrvatske demografe nije imao tko čuti

“Demografske su promjene uvijek dugoročnog karaktera. One mogu biti i kratkoročne ako su u pitanju neke iznenadne situacije poput ratova, ali onda se u relativno kratkom vremenu dogode krupnije promjene. No, ako isključimo ratove ili prirodne katastrofe, onda su demografske promjene postupne, spore, lako ih je predvidjeti i to su zapravo hrvatski demografi uspješno radili. Međutim, nije ih imao tko čuti, niti u vrijeme Jugoslavije, no bojim se reći da ni sada nije bolja situacija”, ocijenio je Živić. Podaci su očekivani jer je Hrvatska već dugo godina suočena i s gubicima stanovništva zbog ratova i iseljavanja. U oba slučaja stradava najvitalnije stanovništvo – ono između 20 i 40 godina starosti, a to je stanovništvo koje nosi reprodukciju.

Imali smo Domovinski rat, ali u 20 godina nismo kao država učinili dovoljno da ublažimo negativnu sliku

“Imamo kontinuirano smanjivanje tih fertilnih kontigenata, što zbog niskog rađanja, što zbog iseljavanja, što zbog procesa demografskog starenja. Dakle, taj trend je očekivan. Imali smo Domovinski rat, ali u 20 godina nismo kao država učinili dovoljno da ublažimo tu negativnu sliku”, naglasio je pojasnivši kako smo imali 2 dokumenta koja su važna s tog stajališta populacijske politike – jedan 1996. godine i Nacionalna populacijska politika iz 2006. godine, no sadržaji tih strategija kroz zakone su u malom, vrlo skromnom obujmu implementirana u određena zakonska rješenja. Ona se uglavnom odnose na rodiljne naknade, dječje doplatke te pravo na tri godine porodiljnog dopusta ako imate troje ili više djece.

Živić pojašnjava kako se nije zadiralo u neke druge važne kategorije svake populacijske politike, a jedna od njih je svakako i pitanje imigracije i migracijske poltike.

“Hrvatska je vrlo malo učinila u rješavanju tog pitanja. Vrlo malo smo pažnje poklanjali kako usporiti iseljavanje, a s druge strane osigurati kako da useljavanjem dobijemo stanovništvo koje nam treba”, ustvrdio je rekavši kako je potrebno kontrolirano useljavanje stanovništva – od kuda, kojih obrazovnih struktura itd.

“Demografi obično kažu kako se useljavanjem samo kratkoročno može utjecati na demografsku sliku, odnosno na povećanje broja stanovništva. Ako useljava stanovništvo koje dolazi iz približno istog civilizacijskog i kulturološkog kruga kao što smo mi, onda to stanovništvo, ako i dolazi iz visoko natalitetnih područja, obično vrlo brzo poprimi obilježja nisko natalitetnog stanovništva – prilagodi se situaciji na terenu”, rekao je Živić.

Mi u dugoročom smislu nećemo samo useljavanjima omogućiti da se demografska slika popravi kada je u pitanju reprodukcija – ako dobijemo novo stanovništvo useljavanjem, opet treba ići s mjerama populacijske politike, pronatalitetne, kako bi domicilno i doseljeno stanovništvo na određeni način povisilo razinu bioreprodukcije.

Moramo kao društvo pojačati brigu za demografsku situaciju koja je naše strateško i nacionalno pitanje

“To se ne može dogoditi preko noći, kad do sada nismo činili gotovo ništa, ali se mora početi mijenjati – moramo kao društvo pojačati brigu za demografsku situaciju koja je naše strateško i nacionalno pitanje”, rekao je Živić istaknuvši kako smo zapravo jako zakasnili – gubili smo silne godine u rješavanju populacijskih pitanja kroz Jugoslaviju, onda smo se osamostalili te smo u prvim godinama imali rat i nije bilo realno sredstava, a ni vremena razmišljati o tim pitanjima.

“1996. godine je Hrvatski sabor donio prvi dokument i ništa se nije dogodilo.  Drugi dokument smo dobili 2006. godine – 10 godina se praktički izgubilo. Sada je 2015. i nismo se daleko pomaknuli u odnosu na 2006. godinu”, naglasio je te dodao kako mi kontinuirano gubimo vrijeme, gubimo utrku s vremenom po tim pitanjima.

“Nismo nepovratno zakasnili, ali svakim danom će nam biti to teže riješiti”, zaključio je Živić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr