“U zadnje vrijeme bilježimo i porast iseljavanja ne smo pojedinaca, već i cjelokupnih obitelji”, istaknuo je prof. dr. sc Dražen Živić na tribini “Migracije u Hrvatskoj danas – uzroci i posljedice”, koju su organizirali Vukovarsko Veleučilište Lavoslav Ružička i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, prenosi Radio Vukovar.
Predavači su bili prof. dr. sc Dražen Živić, voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji je održao predavanje na temu “Demografski kontekst suvremenih migracija u Hrvatskoj” te Željka Vajda Halak s Veleučilišta Lavoslava Ružičke, koja je održala predavanje na temu “Europska politika mladih”.
Problematika migracija u posljednje vrijeme je u hrvatskoj ne samo akademskoj, nego i široj javnosti poprimila veliko značenje. Dijelom su za to zaslužni mediji koji su tom pitanju posvetili prilično veliku pozornost. Hrvatska je poznata kao otvorena migracijska zemlja, zemlja u koju se često doseljavalo, ali i iseljavalo. Razlozi su bili različiti poput gospodarskih, političkih, vojnih… Migracija je stoga važna odrednica, ne smo demografskog nego i gospodarskog te društvenog razvoja Hrvatske.
“Iako ne raspolažemo posve cjelovitim podacima, u Hrvatskoj, u posljednjih 20-ak godina bilježimo veliko iseljavanje uglavnom mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva, a u zadnje vrijeme bilježimo i porast iseljavanja ne smo pojedinaca, već i cjelokupnih obitelji”, rekao je Živić, dodajući kako svi ljudi koji se isele, uglavnom se ne vraćaju jer u drugim državama zasnivaju obitelji što se uvelike odražava na demografsku sliku Hrvatske.
Projekcije pokazuju da se broj radno sposobnog stanovništva Hrvatske smanjuje, dok broj starog i ovisnog stanovništva raste. U skladu s postojećim trendovima stanovništvo Hrvatske moglo bi se smanjiti za 6,1% u razdoblju 2005. – 2025. i za 19% do 2050. Isto tako, izgledno je da će se skupina stanovništva u dobi od 60 i više godina povećavati s trenutačnih oko 22% na 29,5% do 2025., odnosno na 35,5% do 2050. godine.
S obzirom na to da su države članice EU suočene sa sličnim demografskim trendovima, dugoročno se Hrvatska neće moći osloniti samo na uvoz radne snage iz država članica EU, već će morati poraditi na osmišljavanju migracijske politike koja će se odnositi i na građane trećih država. Ta će migracijska politika morati biti usuglašena s migracijskom politikom EU za koju se predviđa da će u nadolazećem periodu biti u fazi intenzivne izgradnje.
