Dr. sc. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa u intervjuu za Glas Slavonije osvrnuo se na uspjeh svoje škole, kao i na državnu politiku, nedostataka reformi te sporo pravosuđe koje su krivci za zaostajanje.
Istaknuo je da je ZŠEM “nastao kako bi se mladim ljudima u Hrvatskoj pružila mogućnost ekonomskog i poslovnog obrazovanja jednakog onome najboljih sveučilišta Amerike i Europe. Ideja je pripremiti mlade za natjecanje i uspjeh u tržišnom gospodarstvu koje se sve više povezuje i globalizira i stalno mijenja, pod utjecajem tržišnih i tehnoloških promjena. Već gotovo dva desetljeća to je misija ZŠEM-a i kriterij kojim procjenjujemo uspjeh.”
Naglašava da je ZŠEM završilo oko “3000 mladih koji su ostali uglavnom u Hrvatskoj, a dio ih je diljem svijeta.”
Dr. Njavro osvrnuo se i na povezanost ekonomije i managementa te naglasio da “državne politike moraju biti usklađene s djelovanjem i interesima gospodarstva i privatnog poduzetništva. Rado koristim pojam “pametne države”, znači države koja ne konkurira svojim poduzetnicima koristeći njihov porezni novac, već nacionalne ciljeve postiže u suradnji s privatnim sektorom. Takva država treba jasne zakone, koji se provode za sve jednako, učinkovitu administraciju i nultu toleranciju na korupciju. Ima više primjera iz malih i vrlo uspješnih zemalja da je to moguće postići.”
Administracija je tu važan faktor kao i da na “pozicije dolazi po kriteriju stručnosti, prethodnih iskustava i ozbiljnih referenci, a nikako ne po pripadnosti bilo kojoj organizaciji, bilo formalnoj ili neformalnoj. U zemlji u kojoj država i politika utječu izravno ili posredno na više od dvije trećine BDP-a, isključivi je recept za uspjeh fer natjecanje bez korupcije i meritokratski odabir ljudi na svim razinama.”
Hrvatskoj nedostaju reforme
Vodeći nedostatak hrvatske je “izostanak prilagodbi promjenama, odnosno reformskih vizija, provedbama kojih bi javni sektor utirao put novome. To se najčešće demagoški opravdava brigom da se očuvaju radna mjesta, a to se pokazalo velikom grješkom. Tako se npr. kod nas u krizi poslije 2008. mudrovalo protiv prilagodbi jer bi to, kao, povećalo ionako veliku nezaposlenost. To je državu ostavilo u ulozi skupog krpanja postojećeg i neučinkovitog, umjesto da je usmjeri na olakšavanje i aktivnu pomoć onome što društvo vodi naprijed.”
“Kapitalizam se pokazao kao vrlo prilagodljiv i žilav sustav ekonomske i primjerene mu društvene organizacije. One države koje to ne razumiju i koje sprječavaju tu prilagodljivost plaćaju danak zaostajanjem.”
Našu birokraciju opisuje nepregledna šuma proturječnih zakona i propisa te je “slično je u cijelom gospodarstvu, pa nije čudno da već gotovo dva desetljeća relativno nazadujemo u skupini 28 EU zemalja.”
Dr. Njavro takvu situaciju povezuje i s potrebom za uvozom radne snage te kaže: “Kad javni sektor ne shvaća svoju ulogu ralice u otvaranju prostora privatnim inicijativama i potrebama resursa koje iz njih proizlaze, preostaje vatrogasno djelovanje: umjesto da država npr. raznim mjerama olakšava prekvalificiranje i mobilnost radne snage, ona kaska za često posve predvidivim trendovima, pa je prisiljena popunjavati radna mjesta uvozom. ”
To ej dovelo do trenutne sitacije i iseljavanja mladih, smatra Đuro Njavro.
“Neuređeni sustav vodi gubitku perspektive i temeljni je razlog iseljavanja radno sposobnog stanovništva u potrazi za boljim životom.”
Osnovni problem Hrvatske vidi u nemogućnosti konkurentnosti i zaostajanje, jer “Hrvatska jest u kapitalizmu, ali plaća visoku cijenu nedostatku tržišta, natjecanja, konkurencije. Gotovo 25 godina nakon što je bankrotirao socijalizam i njegov model, Hrvatska se sporo prilagođava, daleko presporo u odnosu na druge države okruženja s kojima se u konačnici natječe. Donosimo puno zakona koje običan čovjek ne može razumjeti, a često i zakone iskrivljujemo podzakonskim tumačenjima, zatim i strahovito kasnimo u sudskoj primjeni.”
Također i tromost pravosuđa doprinosi nepovjerenju građana, ali i investitora koji ulažu negdje drugdje.
“Sporo sudstvo stvara osjećaj bezakonja. Potpuno je neprihvatljivo da jedan spor u gospodarstvu može trajati godinama, pa i to navodi brojne poduzetnike da odustanu od ulaganja.”, smatra Njavro.
2019. – nastavak borbe na tržištu
Privatne tvrtke neovisne o državnim narudžbama nastavit će svoj put borbe na tržištu, smatra Njavro, “dok za srednje tvrtke uspjeh ona međunarodnom tržištu, ovisi o konkurentnosti i pronalaženju tržišta izvan Hrvatske. U tom dijelu ispred njih su rizici što će se događati u svjetskoj ekonomiji. Suočeni smo s brojnim ekonomskim, ali i političkim neizvjesnostima u Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji, a posebno zabrinjava situacija u nekim važnim zemljama partnerima kao što je npr. Italija.”.
Za napredak u 2019. ključna je “spremnost države da pokrene i brzo provede stvarne reforme. U tom pogledu nemam prevelikih očekivanja – možemo se samo nadati da se trendovi iz 2018. koliko-toliko nastave, uz moguća pogoršanja zbog iznenadnih poremećaja u EU okruženju i na svjetskim financijskim tržištima. Sve u svemu, 2019. godina bit će slična 2018., uz brojne rizike da bude lošija. “, zaključio je dr. Njavro za Magazin Glasa Slavonije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
