“Međunarodno priznanje očekivali smo sa strepnjom i nadom. Europa je nakon oklijevanja priznala političku volju hrvatskog naroda iskazanu na referendumu. Bio je to veliki događaj za hrvatski narod u cjelini, napokon smo se izborili za svoju državu”, istaknuo je u razgovoru za Narod.hr ugledni povjesničar dr. sc. Ivo Lučić povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
“Međunarodno priznanje očekivali smo sa strepnjom i nadom. Europa je nakon oklijevanja priznala političku volju hrvatskog naroda iskazanu na referendumu. Bio je to veliki događaj za hrvatski narod u cjelini, napokon smo se izborili za svoju državu Nakon brojnih ratnih žrtava, razaranja, uspjeli smo obraniti Hrvatsku od napada jugoslavenske, srpske i crnogorske vojske.”, istaknuo je dr. Lučić te naglasio da trebamo biti ponosni na trenutni međunarodni položaj Hrvatske.
“Danas kao punopravna članica predsjedamo Vijećem Europske Unije. Svi oni koji umanjuju vrijednost toga, trebaju se prisjetiti pozicije u kojoj smo bili prije trideset godina. Često u medijima vidimo sve izraženije nezadovoljstvo radom državnih institucija, no zbog toga ne treba negirati državu za koju smo se krvavo borili.”
Za Narod.hr dr. Lučić je istaknuo da je za priznanje zaslužno političko vodstvo predvođeno predsjednikom Franjom Tuđmanom, ali su najzaslužniji oni koji su branili Hrvatsku i prinijeli žrtvu za njezinu slobodu.
“Poseban prinos tome postignuću dalo je tadašnje vodstvo s predsjednikom Tuđmanom, hrvatska diplomacija, građani koji su referendumu dali svoj glas za hrvatsku samostalnost, ali posebno oni koji su branili hrvatsku državu i žrtvovali se za nju”, zaključio je dr. Lučić.
Podsjetimo, na današnji dan 15. siječnja, obilježavamo 28 godina od međunarodnog priznanja od strane tadašnje Europske zajednice (EZ), sada Europske unije (EU). Priznanje od strane država članica Europske zajednice otvorilo je put priznanja od drugih svjetskih sila, članstvo u Ujedinjenim narodima (UN), ali i put oslobađanja okupiranih teritorija i mirne reintegracije.
Hrvatsku je 1992. godine priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Unije, većinom pripadnica i NATO saveza te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Do 31. prosinca 1995. Hrvatsku su priznale 124 države.
“Obraćam se Hrvaticama i Hrvatima…” – tako je počeo svoj govor prvi predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman:
“Obraćam se Hrvaticama i Hrvatima, i svim građanima Hrvatske. Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, na ovome za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti”, rekao je te večeri 1992. predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju hrvatskom narodu preko televizije.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
