Dr. sc. Mato Palić: ‘Definicija braka u Ustavu može biti promijenjena samo novim referendumom’

Ovogodišnja homoseksualna povorka protekla je u znaku proglasa da će se LGBT zajednica boriti za “ustavnu jednakost”.

Zahtijevaju postupak promjene Ustava kojim bi se izjednačila prava svih obitelji jer drže da je ustavno ograničenje iz 2013. kada je nakon referenduma u Ustav uneseno kako je brak zajednica muškarca i žene, zastarjelo, besmisleno i protuprirodno. Ustavnopravni stručnjak Mato Palić ističe kako ni Sabor dvotrećinskom većinom ne može izmijeniti definiciju braka u Ustavu pa umjesto definicije da je brak zajednica žene i muškarca izglasati “i osoba istog spola”.

> Kako je homoseksualni par – u zemlji u kojoj su se građani izjasnili da je brak zajednica muškarca i žene – udomio djecu?

>Dr. Markić: ‘Ustavni sud je prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj’

“Kako je ta definicija braka unesena u Ustav nakon referenduma narodne inicijative, ona se može promijeniti samo na novom referendumu. Sabor ili LGBT zajednica mogu jedino zahtijevati postupak izmjene te ustavne odredbe o braku, jedino na referendumu, no nije sada realno da bi inicijativa uspjela”, istaknuo je dr. sc. Palić za Večernji list.

S ovogodišnje homoseksualne povorke poručeno je i kako traže “postupak promjene Ustava kojim bi se izjednačila prava svih obitelji”, no definicije obitelji u Ustavu nema. Naime, u Ustavu se samo navodi da su majčinstvo i obitelj pod posebnom zaštitom države.

Udomljavanjem djece od strane homoseksualnih parova pogažena je i volja građana koji su se izjasnili za ustavnu zaštitu braka 

Građanska inicijativa U ime obitelji bila je ta koja je u lipnju 2013. godine predala gotovo 750 000 potpisa građana i inicirala referendum o ustavnoj definiciji braka. Referendum je održan 1. prosinca 2013. Dvotrećinska većina birača koji su izašli na referendum, poduprla je pitanje. Odluku o samom raspisivanju referenduma donio je Sabor koji je prije toga odbio prijedlog Ustavnog suda da se njima podnese zahtjev oko toga je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma.

Podsjetimo, vijest kako je homoseksualni par Ivo Šegota i Mladen Kožić dobio dvoje djece dovela je u pitanje volju birača koji su na referendum, u skladu s Ustavom i zakonima zatražili zaštitu braka. Po zakonu, istospolni parovi nemaju pravo na udomljavanje/posvajanje djece, no takvu je odluku, koja je interes LGBT aktivista, omogućio Ustavni sud Republike Hrvatske. Time je pogažena i volja građana, točnije 66 posto birača (946.433 glasača) koji su se 2013. godine izjasnili ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.

“Sad je potpuno jasno da referendum kojim je prije šest godina definicija braka kao zajednice žene i muškarca unesena u Ustav, tj. spriječeno da je mimo narodne volje može promijeniti neki briselski ćato po nalogu izvana ili Ustavni sud istom linijom, nije bio puhanje na hladno ili neka nepotrebna konzervativna histerija već jedini način da se spriječi vršenje dubinskih antropoloških i društvenih eksperimenata bez dovoljnog demokratskog legitimiteta da se to čini”, objavio je Nino Raspudić u svojoj kolumni nakon odluke Ustavnog suda.

U Hrvatskoj istospolni parovi u registriranom životnom partnerstvu imaju sva prava na papiru, kao i heteroseksualni parovi, osim prava na posvajanje djece. Mogu steći roditeljsku skrb za dijete svog partnera te kao samci mogu posvojiti dijete, ali ne i kao homoseksualni par.