Dr. sc. Palić smatra da su Mostova referendumska pitanja protuustavna

Palić
Foto: Snimka zaslona

Ustavni stručnjak Mato Palić na svom je Facebook profilu komentirao referendumsku inicijativu MOST-a o covid potvrdama. On smatra da su oba pitanja koja Most namjerava postaviti – protuustavna.

> Podolnjak: Referendum je potreban, stožer donosi mjere koje više stvarno nemaju utemeljenje u zakonu

Mato Palić u svom Facebook obraćanju komentirao je potonju referendumsku inicijativu. Napisao je:

“Prvo ću se izjasniti o drugom pitanju. Tim se pitanjem žele postići izmjene i dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Zašto je to neustavno?

Neustavno pitanje

1. Stožer Civilne zaštite je državno tijelo kojem je djelokrug poslova definiran Zakonom o sustavu civilne zaštite i određene ovlasti ima temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Na referendumu se ne može odlučivati o ovlastima državnih tijela. To je zakonodavni rezervat i ulazi u isključivu nadležnost Hrvatskog sabora. To znači kako je ovaj dio sporan i s aspekta diobe vlasti kao jednog od temeljnih ustavnih načela ove države. Dioba vlasti nije referendumska materija – objasnio je Palić.
2. U tom referendumskom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ima ukupno šest odredbi. Od tih šest tri imaju povratno djelovanje (odnose se na već donesene odluke Stožera civilne zaštite, a osobito na onu o covid potvrdama). Ustav Republike Hrvatske kaže kako iznimno samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje i to ako postoje posebno opravdani razlozi. Ukoliko 3 od 6 odredbi ima povratno djelovanje onda to nisu pojedine odredbe nego polovica svih odredbi (kvantitativno je znatno više od pola). U obrazloženju referendumskog pitanja o tome nema niti slova, iako se u postupku donošenja zakona (ti standardi se primjenjuju i na zakonodavni referendum) povratno djelovanje mora posebno dobro obrazložiti kako bi sve bilo s skladu s Ustavom.
3. Referendumskim pitanjem se želi postići cilj prema kojem bi Hrvatski sabor odlučivao o mjerama (osnivanje karantene, zabrane putovanja u državu u kojoj postoji epidamija i provođenje obvezne epidemijske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije) ukoliko se njima ograničavaju prava i slobode. Kojim aktom? Jedino može zakonom. Zašto bi sabor o tome odlučivao zakonom kada je već sabor donio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti?
Ima još, ali i ovo je sasvim dovoljno.

Dva referendumska pitanja

Podsjetimo, Marija Selak Raspudić rekla je da se u prvoj referendumskoj inicijativi od građana traži odgovor na pitanje treba li Ustavom utvrditi da je pandemija stanje okolnosti u kojima Hrvatski sabor treba odlučivati dvotrećinskom većinom.
U sklopu drugog referendumskog pitanja od građana će tražiti podršku da odredba u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše Vladi da u roku 30 dana mora ukinuti covid-potvrde.

Drugi stručnjak, drugo mišljenje

S druge strane, ustavni stručnjak i bivši saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak smatra da je ovakav ustavni referendum potreban i da je potrebno mijenjati članak 17, kako je rekao u razgovoru za N1.

“Da vas vratim godinu i pol unazad kada se raspravljalo hoće li se ograničavati prava i slobode građana temeljem članka 17. Moram reći da je velika većina ustavnih stručnjaka tada smatrala da ova pandemija po svemu odgovara prirodnoj nepogodi. Većina kolega i ja smo tog stajališta bili tada i ja sam i sada, gotovo cijela oporba bila je tog stava, dio članova Ustavnog suda, troje sudaca na čelu sa sucem Abramovićem je u svom izdvojenom mišljenju reklo da je ovo što proživljavamo već godinu i pol dana po svemu odgovara elementarnoj nepogodi – rekao je Podolnjak.

“No kao što znamo, parlamentarna većina to nije prihvatila, njima je više odgovaralo da ograničenja prava i sloboda idu eventualno preko zakona koje će donositi kvalificiranom većinom, dakle onom koju Vlada ima u Saboru, a Ustavni sud je nažalost svojom odlukom iz rujna 2020. omogućio Saboru da bira na koji će se članak Ustava pozivati kada donosi zakone o ograničenju sloboda i prava” – kaže Podolnjak.

Ovaj ustavni stručnjak se ne slaže s tom odlukom:
“Po meni je apsolutno neprihvatljiva odluka da parlamentarna većina sama bira hoće li birati ona ograničenja temeljem članka 16. za što je dovoljna obična većina ili će morati imati dvotrećinsku većinu za mjere koje su vrlo oštre svih ovih godinu i pol dana. Riječ je o mjerama koje nikada ranije nismo primjenjivali. S obzirom na sve to, smatram da je apsolutno nužno vratiti se na početak priče, a to je sada jedino moguće putem referenduma jer parlamentarna većina neće odustati od svog stajališta, za to je dobila i potporu većine u Ustavnom sudu.

Velike prirodne nepogode, epidemije i pandemije

Jedini način na koji je Ustavom to omogućeno je da se referendumom u postojeći članak 17., pored velikih prirodnih nepogoda, koje nažalost nisu poslužile kao temelj da Sabor donosi ograničenja slobode i prava dvotrećinskom većinom, izrijekom uvrsti riječ ‘pandemija’, odnosno ‘epidemija’, kako ne bi bilo nikakve dvojbe u ovoj situaciji jer se radi o vrlo širokoj primjeni ograničenja ljudskih prava i sloboda”, kaže.

Profesorica Barić rekla je kako je takva promjena Ustava po njoj suvišna. Podolnjak se s njome ne slaže:

“Moram reći da se ne slažem s profesoricom Barić. Naime, ona je rekla da je ta promjena suvišna jer je Sabor i dosad mogao odabrati taj članak 17., odnosno, temeljem činjenice da se radi o velikoj prirodnoj nepogodi odabrati to kao temelj za donošenje ograničenja temeljnih ljudskih prava i sloboda. No činjenica je da ova parlamentarna većina to nije učinila. Naše početno stajalište je potpuno isto bilo u ožujku prošle godine.

Nerazumljiva odluka Ustavnog suda?

Prema tome, ako saborska većina ne želi prihvatiti takvu ustavnu interpretaciju jer joj ne odgovara, naime, njoj odgovara da to može samostalno činiti bez da traže širu suglasnost oporbenih stranaka, to je sasvim razumljivo, ali je potpuno nerazumljiva odluka Ustavnog suda, koji je rekao Saboru da izvoli birati hoće li uzeti članak 16. ili 17. Ovu ustavnu interpretaciju nije moguće promijeniti, jer saborska većina će se dosljedno držati onog čega se drži već godinu i pol dana. Ovu interpretaciju neće mijenjati ni Ustavni sud, koji će u ovom sazivu zasjedati još tri i pol godine, prema tome kako je možete promijeniti? Ona je nužna, a ne suvišna, referendum je jedini način da izrijekom stavite u Ustav da i u slučaju pandemije i epidemije Sabor dužan donositi zakone, koji ograničavaju osnovna ljudska prava i slobode, dvotrećinskom većinom.
To bi bilo nepotrebno da je Sabor odmah, još u ožujku 2020. prihvatio takvu ustavnu interpretaciju većine ustavnopravnih stručnjaka na pojedinim katedrama za ustavno pravo diljem Hrvatske. To se nije dogodilo, prema tome ustavna promjena nije suvišna, ona je nužna”.

“Mjere neutemeljene na zakonu”

Da kratko podsjetim, mislim da sam prije desetak dana izrijekom utvrdio da ove mjere predviđene odlukom o obaveznom testiranju, nisu uopće temeljene na Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Među sigurnosnim mjerama koje se navode u članku 47, ne postoji nijedna na koju bi se Stožer mogao pozvati kada je donio tu odluku. Krenuli su suprotno stajališta i nekih mojih kolega da se sve to može podvesti pod neke druge potrebne mjere no vrlo brzo su svi demantirani jer je Vlada morala predložiti izmjene zakona uvrštavajući novu sigurnosnu mjeru o obaveznom predočenju isprava o cijepljenju ili preboljenju.

To pokazuje da Stožer donosi mjere koje više stvarno nemaju utemeljenje u zakonu, ovo je jedna od najdrastičnijih mjera u ograničavanju sloboda i prava. Stožer je u potpunosti preuzeo ulogu Vlade”, kaže Podolnjak.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.