Dr. sc. Šterc: Fiktivna populacija u izbornoj nedjelji pristiže u kratke posjete Hrvatskoj

Foto: snimka zaslona, fah; fotomontaža: narod.hr

Osmi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj upravo ulazi u svoju završnu fazu sa svim pozadinskim djelovanjima primjerenima uređenoj europskoj državi i čelništvu koje čak nemjerljivim europskim vrijednostima nagrađuje i stanovništvo susjednih država izvan Europske unije, dok vlastitu populaciju na njih čak i prisiljava. Potvrda je to širine djelovanja, razumijevanja drugih, brižnosti o vlastitoj malobrojnosti i pokazatelj dobrohotnosti čak i prema stanovnicima kojima je tzv. izborno prebivalište kratkotrajni, planski, interesni i politički kontrolirani hrvatski identitetski minimalizam. Nema te pandemije ni europskih preporuka i pravila kojih se treba držati u njezino vrijeme haranja kad su u pitanju ujedinjene ‘koalicione snage’ sa zadatkom primirivanja hrvatskih nacionalnih planova i potreba, piše dr. sc. Stjepan Šterc za Dnevno.hr u kolumni koju djelomice prenosimo.

> (FOTO) Prof. Podolnjak: ‘Koliko ima birača u Republici Hrvatskoj?

> Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava

> Kako postojanje više različitih popisa birača utječe na demokratske procese u Hrvatskoj?

Prvi su lokalni i područni (regionalni) izbori održani 1993. godine, a potom novi nakon svake četvrte godine u trećoj nedjelji svibnja. Prošlo je već gotovo trideset godina izbornog školovanja i nijemog i pognutog promatranja pozadinskog izbornog djelovanja, a nauk je ostao isti. Zamislite samo, 13. 4. 1997. godine na lokalnim je izborima službeno bilo ukupno 3,664.693 registriranih birača, a znate li koliko ih je službeno registrirano prije ovih izbora 16. 5. 2021. godine? Nevjerojatnih 3,660.054 ukupno! Nakon izbora 1997. godine prošle su 24 godine i u tom je razdoblju Hrvatska samo prirodnim putem (više umrlih nego rođenih) izgubila nevjerojatnih 251.497 osoba! I nije to sve: ukupno se, samo prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u istom razdoblju iselila iz Hrvatske u druge zemlje 393.781 osoba (službeni podaci postoje do 2019. pa uz iseljavanje u 2020. godini broj iseljenih prelazi vjerojatno i 420.000 osoba), uz negativnu migracijsku bilancu vanjskih preseljavanja u zadnjih deset godina od gotovo 120.000 osoba.

Upravo to fiktivno stanovništvo predstavlja izbornu ovisnost, a svi učestali prigovori koji dolaze samo iz jednog političkog spektra kako bi u Hrvatskoj trebali na izborima glasati samo porezni punjači državnog proračuna nisu primjenjivi niti trebaju biti primjenjivi u ovom slučaju. Možda je ipak dosadašnje iskustvo u ranijim izborima ili u popisima stanovništva i jednosmjerna navala na hrvatske granice upravo na nedjeljni izborni dan privid ili pak politička paranoja granična s nerazumijevanjem potreba vladajućih i općenito europskog načina “koalicionog” djelovanja. Kako god se sve to shvati, deveti je krug (naravno, izborni) pred sljedećim vratima.

Valja se pritom prisjetiti službenih tumačenja birokratskog lanca i propisanih okvira djelovanja i usporediti zakonski zapisano s neumoljivom statistikom kako bi svakom neovisno o političkoj, svjetonazorskoj i inoj različitosti bila barem sumnjiva, ako ne već i jasna razložna ovisnost o populaciji koja u izbornoj nedjelji pristiže u kratke posjete Hrvatskoj bez ikakvih testova koji vrijede diljem Europe i svijeta.

Prebivalište kao trajno nastanjenje i boravište kao privremeni boravak bez trajnog nastanjenja službeno razlikuju pravo biranja pa bi se to pravo trebalo razlikovati i prema fizičkom prebivanju od fiktivnog. Trebalo bi, ali se onda ne bi mogla koristiti izborna ovisnost niti bi se moglo primjenjivati neslužbeno izborno prebivalište. Slično se postupa i u popisima stanovništva pa se u stalno stanovništvo upisuje i ono izvan Hrvatske, iako ono nije po europskoj definiciji stalnosti stalno stanovništvo Hrvatske, već fiktivno. Stalno je stanovništvo, kažu u EUROSTAT-u, ono koje najveći dio svog vremena provodi u mjestu prebivališta.

Namjera s tzv. izbornim prebivalištem i organiziranim dolascima na izbore u Hrvatsku uglavnom iz susjedstva je očita, nije slučajnost i jasna je potvrda neuređenosti biračkog popisa, postojanja fiktivnog stanovništva i fiktivnih birača i anacionalnog političkog usmjeravanja Hrvatske. Službene procjene Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2019. godinu pokazuju kako je osoba starijih od 18 godina s pravom glasa bilo 3,358.537 pa bi razlika između biračkog popisa (3,660.054 birača) i stalnog stanovništva u ovoj 2021. godini uz intenzivni prirodni pad i depopulaciju ukupne hrvatske populacije bila i veća od 301.517 osoba.

Namjera prebivanja ili “intention” prema preporukama EUROSTAT-a (dakle preporukama, a ne direktivama kako to naša politička i stručno-statistička uslužnost u svojoj europskoj širini nastoji nametnuti), znači popisivanje i osoba kao stalnog stanovništva Hrvatske koje za sebe ili koje za njih drugi član obitelji izjavi kako imaju namjeru godinu dana nakon kritičnog momenta popisivanja živjeti-prebivati u Hrvatskoj. Osobe za koje drugi u posrednom popisivanju izjave namjeru ili “intention” fizički i ne moraju biti u Hrvatskoj niti se to treba posebno kasnije dokazivati, ali je bitan iz političkih i sličnih interesnih razloga njihov zapis u stalno stanovništvo Hrvatske.

Primjenom takvog obrasca popisivanja fiktivno se stanovništvo potvrđuje kao stalno, na temelju njegova se broja i udjela donose političke odluke, a posebno je bitno u recentnom hrvatskom “koalicionom” modelu vladanja. Ništa programerima popisa stanovništva ili brojnosti biračke populacije ne predstavljaju europske preporuke u primjeni modela popisivanja u specifičnim okolnostima kakve su npr. u Hrvatskoj, a naročito u gradu Vukovaru. Istovremeno su to i razlozi što se u Hrvatskoj ne uvodi registar stanovništva ili barem u sredinama koje su i nakon ratnog cilja postale i poratni specijalni interes. Popisni “intention” polako je i sigurno prerastao i u politički, a Hrvatska kao uredna i poslušna europska zemlja u kojoj su politički prioriteti pomaknuti prostorno izvan, samo mirno promatra namjeru i demografski se prazni.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevno.hr